Što je to javnobilježnički akt, što potvrda (solemnizacija) privatne isprave te što znači ovjera potpisa od strane javnog bilježnika?

Javnobilježnički akti su isprave koje je sastavio javni bilježnik u postupku i formi propisanim Zakonom o javnom bilježništvu. Javnobilježnički akti imaju svojstva javnih isprava i kao takvi su izjednačeni s presudama i drugim odlukama sudova i drugih tijela u Republici Hrvatskoj.

Javnobilježnički akt može biti i ovršna isprava ako je u njemu utvrđena određena obveza na činidbu o kojoj se stranke mogu nagoditi i sadrži izjavu dužnika o tome da se na temelju tog akta može radi ostvarenja dužne činidbe, nakon dospjelosti duga, neposredno provesti prisilno izvršenje odnosno ovrha.

Prednosti ovršnog javnobilježničkog akta su te što stranka ne mora prije postupka ovrhe provoditi sudski postupak u kojem će ishoditi presudu kao javnu ispravu, već će na temelju javnobilježničkog akta pokrenuti postupak ovrhe.

Potvrda (solemnizacija) privatne isprave je postupak u kojem javni bilježnik daje posebnu formalnost privatnoj ispravi, čime se ona postavlja na višu pravnu razinu i ima snagu javnobilježničkog akta. Javni će bilježnik privatnu ispravu ispitati u skladu s odredbama Zakona o javnom bilježništvu i ako za to ne nađe zapreka potvrdit će je. U osnovi, to znači da privatna isprava (npr. ugovor, sporazum i sl. koji potpisuju fizičke osobe ili pravne osobe, a koja nije sastavljena od strane javnog bilježnika) dobiva status javne isprave nakon što je solemnizirana.

Solemnizacija privatne isprave uključuje provjeru oblika, sadržaja i identiteta osoba koje potpisuju ispravu, odnosno javni bilježnik potvrđuje da su osobe koje su potpisale dokument bile prisutne i da je njihov potpis autentičan. Javni bilježnik izrađuje službeni zapisnik o tome da je isprava solemnizirana, čime se potvrđuje da je potpis autentičan i da isprava zadovoljava određene pravne uvjete, odnosno udovoljava pretpostavkama Zakona o javnom bilježništvu.

Nakon solemnizacije, privatna isprava postaje javna isprava, što znači da ima veću dokaznu snagu.

Kod ovjere potpisa, javni bilježnik samo potvrđuje da je stranka u njegovoj nazočnosti svojeručno potpisala pismeno, ili stavila svoj rukoznak na njega, odnosno da je potpis ili rukoznak, koji je već na pismenu, pred javnim bilježnikom priznala kao svoj.

Kod ovjere potpisa najvažnije je znati da javni bilježnici ne ispituju sadržajnu valjanost isprave, te ne ispituju jesu li sudionici ovlašteni na sklapanje pravnog posla.

U slučaju da stranka želi da javni bilježnik provjeri sadržajnu valjanost isprave, stranka bi trebala zatražiti od javnog bilježnika da sastavi ispravu u obliku javnobilježničkog akta ili da privatnu ispravu koju je stranka predočila potvrdi tj. solemnizira.

“S pravom o pravu – informacije o pravnim temama” pravnice Marte Šimrak Lukavski emitira se svakog utorka u 13:15 na Hrvatskome katoličkom radiju, a slušatelji svoja pitanja i prijedloge tema mogu slati mailom na portal@hkm.hr.

Emisiju u cijelosti možete poslušati u arhivi HKR-a.