Nigerija je po broju stanovnika daleko najveća afrička zemlja s najvećom ekonomijom na afričkom kontinentu, ali i velikim siromaštvom i vjerskim razlikama koje su posljednjih godina izbile u prvi plan. O ovim ali i drugim temama vezanim uz Nigeriju u emisiji Put pod noge razgovarali smo s pravnikom dr. Vanjom Ivanom Savićem, profesorom na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, vodećim stručnjakom za pitanja pravnog uređenja djelovanja vjerskih zajednica i članom Afričkog udruženja za pravo i religiju.

„Nigerija je možda najvažnija zemlja afričkog kontinenta“, ističe dr. Savić na početku. „Često kad razgovaram o Africi sa studentima koji se žele baviti njome u međunarodnim odnosima i pravu znam reći: ‘Ako želiš razumjeti Afriku, kreni s Nigerijom!’“

Nigerija je nastala 1914. godine kao sinteza dvaju teritorija pod britanskim protektoratom, sjeverne i južne Nigerije. No, vrlo vjerojatno bez Britanaca Nigerija danas ne bi postojala, naglašava naš gost, jer s obzirom na strukturu te ogromne zemlje srednje Afrike, vidljivo je da su u njoj prisutne nacije, kulture i jezici koji sami po sebi zasigurno bez političkog utjecaja ne bi došli u koheziju.

Njezina se važnost, osim po društvenoj raznolikosti i bogatstvu nafte, ogleda i u mnogoljudnosti koja nas dovodi do činjenice da je danas svaki peti Afrikanac u svijetu Nigerijac. U kulturološko-religijskom smislu vrlo je zanimljivo da postoje dvije velike skupine; muslimani  koji čine 48% stanovništva te kršćani kojih je 49%,  dok oko 2% stanovništva čine animisti, odnosno pripadnici lokalnih plemenih zajednica koji prakticiraju svoje lokalne običaje.

Iako je sjever zemlje većinom muslimanski, a jug većinom kršćanski, česti su sukobi i stradavanja kršćana, ali i brojnih muslimana koji se protive terorističkoj skupini Boko Haram pojašnjava dr. Savić: „Pate kršćani, ali pate i muslimani, jer veliki broj muslimana zapravo ne podržava to što Boko Haram radi te su i oni na meti. O tome se puno ne govori, ali kad je čovjek na terenu, kad razgovara s tim ljudima, onda vidi da najveći broj muslimana ne podržava Boko Haram i ako se nađu na putu ovoj terorističkoj organizaciji svakako ne prolaze dobro.“ Podsjeća također kako „do zapada dolaze informacije o stradavanju mnogih kršćana, misionara i katoličkih svećenika koji su ubijeni za vrijeme služenja misa, pogotovo na sjeveru, ali i u državi Enugu koja se nalazi na jugu Nigerije. Biti kršćanin, biti katolik ili katolički svećenik u Nigeriji nije isto kao u nekim drugim djelovima svijeta. Nekad bismo se trebali podsjetiti, u svom konformizmu srednje i zapadne Europe, da nije isto biti kršćanin u Zagrebu ili u Abuji.“

Uslijed ovakvih okolnosti za sam posjet Nigeriji potrebno je proći opsežnu sigurnosnu pripremu. Svjedoči tome i naš gost pojašnjavajući kako je odlazak u Nigeriju bio, u najmanju ruku, vrlo kompleksan. „To je putovanje gdje do posljednjeg dana nisam znao hoću li otputovati ili ne. Prvo, dobiti vizu za Nigeriju bilo je izuzetno teško, ali velik je problem i sigurnosna situacija. Abuja, kao glavni grad Nigerije koji je relativno siguran, okružena je nesigurnim i nestabilnim područjem. Da biste došli od, primjerice, zračne luke u Abuji do samoga grada smijete koristiti samo jednu cestu koja je pod osiguranjem vojske, odnosno policije. Ako biste slučajno išli nekim drugim cestama ili rutama postoji realna opasnost da vas otmu ili opljačkaju.“ No, ističe također da, iako situacija u Nigeriji nije sigurnosno najbolja, postoje mnogi divni ljudi, predstavnici vjerskih zajednica, koji daju sve od sebe da se postigne kvalitetan suživot te je njihova najveća vrijednost da u tom moru različitosti pokušavaju naći načina kako živjeti zajedno.

Od 1960. godine Nigerija je neovisna zemlja i, iako je stanovništvo vrlo podijeljeno, tumači dr. Vanja Ivan Savić, svi imaju vrlo razvijen osjećaj pripadnosti svojoj naciji, bez obzira što se radi o zemlji nastaloj kao produkt britanske kolonijalne vlasti. No, taj se nacionalni osjećaj razvio do te mjere da biti Nigerijac danas više nitko ne postavlja kao pitanje.

Dr. Savić za kraj opisuje i svoje dojmove iz glavnog nigerijskog grada: „Kad pogledate kartu Nigerije, kao da je netko ravnalom po sredini zemlje povukao crtu gdje žive kršćani, a gdje muslimani. A u središtu, točno na pola puta, nalazi se Abuja, glavni grad. To je moderan velegrad u srcu pustinje. Ono što ne možete ne uočiti kad se približavate Abuji je crvena zemlja boje cimeta koja ju okružuje, a na dlanu te cimetaste prašine nalaze se neboderi i brojne vjerske građevine: Nacionalni kršćanski centar, katolička katedrala, glavna džamija… To je grad koji pokušava objediniti sve što Nigerija jest: krćanski jug, muslimanski sjever, različitosti i želju tog naroda da iz pustinje postane nešto moderno, suvremeno što će biti na blagodat svim građanima te zemlje.“

Cijelu emisiju Put pod noge poslušajte ovdje: