"Hrvatsko-češke veze počinju još u mitološkim vremenima s Čehom, Lehom i Mehom", ističe Marijan Lipovac, povjesničar i bohemist, predsjednik Hrvatsko-češkog društva. Iz povijesnih izvora, pak, zasigurno znamo kako te veze počinju osnutkom Zagrebačke biskupije kada je za prvog zagrebačkog biskupa postavljen Čeh imenom Duh. To je ujedno i prvi spomen Zagreba, prvi spomen nekog Čeha u Hrvatskoj i prvi dokumentirani spomen veza Hrvata i Čeha.
’Češka na dlanu’ naziv je nedavno objavljene knjige, autora Marijana Lipovca i Franje Vondračeka, u kojoj je prikazano preko 250 čeških gradova, dvoraca i drugih znamenitosti, sve najznačajnije što Češka ima. Marijan Lipovac, povjesničar i bohemist, predsjednik Hrvatsko-češkog društva, gost emisije Put pod noge Hrvatskog katoličkog radija, ističe kako hrvatsko-češke veze počinju još u mitološkim vremenima s Čehom, Lehom i Mehom u poznatoj legendi koja je potekla iz češkog naroda kako je Krapina bila pradomovina Slavena. Iz povijesnih izvora, pak, zasigurno znamo kako te veze počinju osnutkom Zagrebačke biskupije kada je za prvog zagrebačkog biskupa postavljen Čeh imenom Duh. To je ujedno i prvi spomen Zagreba, prvi spomen nekog Čeha u Hrvatskoj i prvi dokumentirani spomen veza Hrvata i Čeha. Biskup Duh je tako postao i prvi poznati Zagrepčanin.
Dugotrajne, srdačne i intenzivne hrvatsko-češke veze
Lipovac također napominje kako su veze Hrvatske i Češke dugotrajne, srdačne i intenzivne: „Hrvatska i Češka pripadaju istom kulturno-civilizacijskom krugu, srednjoj Europi i zapadnoj civilizaciji, te smo dugo bili u istoj državnoj zajednici, Habsburškoj monarhiji, sa sličnim položajem. Drugi razlog je bio taj što je mnogo Čeha dolazilo u Hrvatsku zbog nedostatka stručnjaka svih vrsta, dok su Hrvati odlazili na školovanje u Prag i druga češka mjesta.” Te veze su vidljive i u porijeklu nekih hrvatskih velikana, a među uglednim hrvatskim imenima koja su imala snažnu vezu s Pragom i Češkom naš gost posebno izdvaja biskupa Josipa Jurja Strossmayera koji je bio vrlo omiljen, pa čak i počasni građanin Praga gdje mu je danas posvećen jedan gradski trg. Biskup Strossmayer je bio prijatelj čeških političara, ostavio je putopisne zapise o Pragu, pomagao glavnom češkom gradu nakon velikih poplava te pri osnutku češke akademije. Sve to pojašnjava zašto je pri svakom posjetu Pragu bio veličanstveno dočekan. Prvotno mu je svaki dio Praga htio dati jednu ulicu, pa je čak sedam ulica nosilo ime biskupa Strossmayera, no kad je grad objedinjen, zadržano je ime u nazivu trga gdje mu je postavljena i spomen ploča.
‘Češka na dlanu’
Govoreći o knjizi ‘Češka na dlanu’, Marijan Lipovac se uz hrvatsko-češke veze dotaknuo i najatraktivnijih mjesta češke urbane kulture. Na prvom je mjestu svakako Prag, jedan od najstarijih glavnih gradova Europe oko kojega je i nastala Češka kao država, zbog čega u domovini nosi ponosni nadimak ‘majka’. Zanimljivo je spomenuti kako u Pragu državni poglavari stoluju na istom mjestu već preko tisuću godina. To je grad po mjeri čovjeka, tumači naš gost, dobro je očuvan, nije toliko razaran u Drugom svjetskom ratu za razliku od drugih europskih gradova, a uz Vltavu te brežuljak s dvorcem Hradčany i katedralom, u Pragu je moguće vidjeti sve umjetničke stilove, između ostaloga u čak 365 crkava i dva benediktinska samostana.
No Češka nije samo Prag, otkrivaju autori knjige. Drugi istaknuti grad je Brno, grad prijatelj Zagreba, a najljepšim se smatra Krumlov u južnoj Češkoj na gornjem toku Vltave. Za Hrvatsku je značajan i grad Jindřichov Hradec jer se u njegovu poznatom dvorcu vjenčao Nikola Šubić Zrinski sa svojom drugom suprugom Evom iz Rožmberka. Mjesto u knjizi dobili su i mnogi drugi češki dvorci i zamkovi, svi nacionalni parkovi i nekoliko prirodnih lokaliteta koje Česi često i rado posjećuju. Obrađeni su i svi češki gradovi koji su zbog nečega važni i vrijedni, među kojima i svi spomenici u Češkoj pod zaštitom UNESCO-a kao dio svjetske baštine.
Uloga Čeha u razvoju hrvatskog turizma
Budući da je Češka već u 19. st. bila industrijski razvijena zemlja, tamo se ranije razvijao i turizam, tumači Marijan Lipovac. „Česi su vrlo rano počeli putovati u strane zemlje, pa tako već krajem 19. st. dolaze na odmor u Hrvatsku, dok neki dolaze i kao pokretači hrvatskog turizma. U Dalmaciji u koju su Česi dolazili na odmor skovan je pojam ‘češki život’ što je značilo ‘ne raditi ništa’, ‘ljenčariti’, a taj termin održao se i do naših dana. Kad govorimo o razvoju turizma najpoznatiji je primjer Baške koja je postala poznato ljetovalište zahvaljujući Česima tj. Emilu Geistlichu koji je tamo osnovao tvrtku pod nazivom ‘Hrvatsko-češko kupalište’. Slično je bilo i u Crkvenici, Kaštelima i na Rabu s počecima zdravstvenog turizma. I danas Česi u velikom broju ljeti posjećuju hrvatsku obalu, a u tome ih nisu spriječile ni ratne prilike ni pandemija”, ističe naš gost.
Cijelu emisiju Put pod noge poslušajte ovdje: