Korizma je milosno vrijeme, a franjevci i suradnici e-Duhovnih vježbi pozivaju vas na istinski susret s Ocem u skrovitosti kroz svakodnevno razmatranje nedjeljnog evanđelja. Korizmene e-Duhovne vježbe zamišljene su kao poticaj na razgovor s Bogom kroz četiri koraka: pripremu, čitanje, razmatranje i molitvu. Autor teksta razmatranja je fra Darko Tepert.

Na današnji dan, 27. veljače 1992. godine u selu Komesarac nedaleko Cetingrada zarobljen je hrvatski branitelj Milan Barić. Od tada mu se gubi svaki trag. Milan je rođen 17. siječnja 1966. godine od oca Jose i majke Kate. Odrastao je u Barić Selu nedaleko Slunja, a kada je počeo rat radio je u Zagrebu. Nije mogao mirno gledati agresiju na svoj kraj te se kao pripadnik pričuvnog sastava MUP-a Republike Hrvatske stavio na raspolaganje braniteljima koji su bili u prilično nezavidnoj situaciji.

Imam četvero djece. Prije sedam godina moj suprug i ja odlučili smo preko nevladine organizacije udomiti Vovu kada je imao samo 9 godina. Bio je siroče u mladosti i živio je blizu Černobila.

Logo je nadahnut geslom ovogodišnjeg susreta hrvatske katoličke mladeži, a preuzet je iz slavlja mise, odnosno dijaloga koji se odvija između svećenika i naroda u predslovlju.

“Ne gubite hrabrost u razmatranju vlastitih nesavršenosti, već se odmah počnite ispravljati – svaki dan započnite zadatak iznova.”

"Madona iz Panteona", rijetka i dragocjena bizantska ikona koja se nalazi u Agrippinom Panteonu u Rimu, pomno je restaurirana osvjetljujući tako značajno poglavlje kršćanske povijesti.

Od 25. rujna pa sve do 3. studenoga trajat će nova, jesenska kampanja Inicijative “40 dana za život”. Zaštitnici ove kampanje u Hrvatskoj su Presveto Srce Isusovo i Bezgrešno Srce Marijino, a ovogodišnja tema jest: “Za dijete više”.

Ovogodišnji Hod za život, obitelj i Hrvatsku u Zagrebu održat će se 18. svibnja. Okupljanje počinje na Trgu Republike Hrvatske (HNK) u 10:30 sati, priopćili su iz Hoda za život, obitelj i Hrvatsku čije priopćenje donosimo u nastavku.

Aristotelovo ispitivanje sreće, koju on naziva eudaimonia, u potpunosti je nadopunjeno Akvinčevom Raspravom o sreći — dijelom njegove opsežne Summa Theologica. Kod Aristotela susrećemo poganina koji vjeruje u mnoge bogove, dok kod Akvinskog, anđeoskog doktora i najstrašnijeg intelekta u povijesti kršćanstva, katolika koji predstavlja dogmu i doktrine svoje vjere s točnošću i intelektualnom briljantnošću. Oba se ozbiljno bave pitanjem ljudske sreće i zadovoljstva.

"Svoj je život uronio u Boga i vrlo rano shvatio da što je čovjek jednostavniji, to bolje može vidjeti i odsijavati Njegovo lice. Njegov način vjere bio je jednostavan, ponizan."