„Ova katedrala, još u obnovi ali ponovno ispunjena molitvom, povratak relikvija blaženoga Alojzija Stepinca i ređenje dvojice biskupa svjedoče tihu i snažnu istinu: Bog nije odustao od svoga naroda“, istaknuo je nadbiskup Kutleša na biskupskom ređenju mons. Marka Kovača i mons. Vlade Razuma.

„U Evanđelju prepoznajemo tri načina na koji ljudi reagiraju na vijest o Kralju koji ih pohađa. Herod je otvoreno neprijateljski raspoložen. Pismoznanci i svećenici su hladni i ravnodušni. Znaju sve o Bogu, ali ga ne traže i ne očekuju. Mudraci su spremni poći dalje, makar sami i protiv struje“, istaknuo je zagrebački nadbiskup u homiliji na Sveta tri kralja.

Nadbiskup Dražen Kutleša dočekao je ispred Zagrebačke prvostolnice relikvije bl. Alojzija Stepinca koje su vraćene u Zagreb nakon što su mjesec dana bile izložene vjernicima na štovanje u Blaženikovoj rodnoj Župi Presvetoga Trojstva u Krašiću.

Nakon proslave prvih svetih misa u zagrebačkoj katedrali, slijedi slavlje povratka zemnih ostataka bl. Alojzija Stepinca.

„Ova noć uči nas da se Bog ne boji naših ruševina ni zatvorenih vrata. Rađa se unatoč njima. I ondje gdje mi vidimo samo krhkost i neznatnost, on započinje svoje djelo spasenja“, poručio je zagrebački nadbiskup Dražen Kutleša u homiliji na polnoćki koja je, nakon pet godina, ponovno slavljena u zagrebačkoj katedrali.

Zagrebački pomoćni biskup Mijo Gorski predslavio je na Badnjak, 24. prosinca 2025., misu zornicu u zagrebačkoj katedrali koju je blagoslovio nakon obnove.

Zagrebački nadbiskup Dražen Kutleša najavio je u petak 12. prosinca 2025. da će na Božić biti slavljena misa polnoćka u zagrebačkoj katedrali.

Stručnjaci Građevinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu ostvarili su izniman međunarodni uspjeh: njihov projekt proračuna obnove konstrukcije zagrebačke katedrale proglašen je najboljim na međunarodnom natjecanju za napredne proračune građevinskih konstrukcija u organizaciji američke tvrtke ITASCA.

„Da je 1960. bilo mrvička slobode, na zagrebačkom Kaptolu čule bi se iste one riječi koje su odjekivale Trgom sv. Petra 2005., na sprovodu dragog nam pape Ivana Pavla II., kada je okupljeno mnoštvo uzvikivalo ‚Svetac! Svetac!‘ i ‚Svetac odmah!‘“

Božji grob Zagrebačke katedrale, vrhunsko remek-djelo hrvatske crkvene i kulturne baštine, kontinuirano se koristi u liturgijske svrhe od 13. travnja 1659. godine, kada je u Velikom tjednu prvi puta postavljen u katedrali. Dao ga je izraditi zagrebački biskup Petar Petretić u tehnici reljefnoga zlatoveza na svili.