"Točno prije godinu dana, 22. ožujka 2020. godine u 6:24 Zagreb je pogodio snažan potres jačine 5,5 stupnjeva po Richteru. Potres, koronavirus… Možda nas ovakve situacije pokekad odvedu u mislima u pitanja tipa:”Kako bi mogao izgledati kraj svijeta i kada bi mogao biti? Što bi učinio da znam da će biti sutra, ili još danas?” Ako živimo svjesni da smo stvoreni za Nebo, i svim srcem se pripremamo za vječni život s Bogom te svjesni da se za ovoga života opredjeljujemo za Nebo ili protiv Neba, onda nemamo razloga za strah… Narode moj... Ne bojte se!" U nastavku donosimo razmišljanje koje je vlč. Stjepan Ivan Horvat objavio na svojem Facebook profilu.

Spominjući se prve obljetnice razornog potresa koji je pogodio Zagreb i okolicu te pandemije koja je ostavila snažne posljedice u društvenom i crkvenom životu, ove subote 20. ožujka održava se korizmena procesija od zagrebačke katedrale do crkve Sv. Roka. Procesiju možete pratiti izravno putem Facebook stranice Hrvatskoga katoličkog radija.

Od 16. siječnja 1901. godine „Samoborček“ je prevozio umorne radnike, pospane đake, kumice, purice, kokice, sir, vrhnje..., povezivao je obrtništvo, industriju i trgovinu Samobora i Zagreba. Bio je nezamjenjivo prijevozno sredstvo izletnika. Na staru godinu 1979., krenuo je na svoju posljednju vožnju iz Zagreba prema Samoboru. Zagrebački Tehnički muzej Nikola Tesla čuva „Peglicu“ i jedan putnički vagon Samoborčeka u svom stalnom postavu.

Župa sv. Marka poziva sve vjernike, naročito vjernike iz Grada Zagreba, kao i sve ljude dobre volje, koji ne mogu osobno sudjelovati u ovoj molitvi, da točno u podne zastanu te se molitveno i u duhu priključe molitvi na Kamenitim vratima iz svojih domova, škola, fakulteta ili radnih mjesta.

Da provedemo anketu među građanima našeg glavnog grada znaju li zašto se zagrebačko naselje na sjeveru grada naziva Ksaver, mislim da bi malo tko znao odgovor. Još bi se teže našao netko tko bi znao da je sv. Franjo Ksaver službeno proglašeni zaštitnik Grada Zagreba.

Na apel Caritasa Zagrebačke nadbiskupije za pomoć korisnicima Socijalne samoposluge odazvala su se i dva katolička dječja vrtića iz Zagreba. Zajedno s prilozima djeca su u kutije stavila poruke i crteže kojima žele prenijeti potrebitima da su i oni važni te da netko uvijek misli na njih. "Nadam se da ste dobro. Bog vas voli i čuva. Neka vas blagoslovi", bila je jedna od poruka.

Jeste li ikad pomislili kakvu poruku iz davnih dana šalje stari sat koji se nalazi na zidu bočno od katedrale? Zaustavio se u jednom, za povijest grada Zagreba i cijele Hrvatske, važnom trenutku. Od onda je podsjetnik na jedan strašan dan kakav su nedavno proživjeli svi stanovnici Zagreba.

Prve redovničke zavjete su u crkvi Svete Mati slobode u Zagrebu pred don Tihomirom Šutalom, provincijalom Hrvatske salezijanske provincije, dali Nikola Lučić, Mario Majstorović, David Marić, Ante Pehar, Neven Marijan Pejić i Ivan Roko Šarić.

"Na slavu Trojedinoga Boga, u čast Blažene Djevice Marije, ova se crkva podiže kao zadužbina hrvatskih katolika da se u njoj trajno prikazuje Kristova žrtva za sve koji su darovali živote za dobrobit i slobodu svoje domovine", piše u povelji posvete crkve Sveta Mati Slobode na zagrebačkom Jarunu.

Milka Trnina bila je najveća hrvatska operna umjetnica, članica državne opere u Münchenu, prva Tosca londonskoga Covent Gardena i Metropolitan Opera Housea. Rodila se kao kći mlinara 19. prosinca 1863. godine u Doljnjem Sipu, mlinarskom otočiću u Vezišću u Moslavini, u današnjoj općini Križ, pedesetak kilometara udaljenom od Zagreba. Umrla je 18. svibnja 1941. u Zagrebu.