Zakoni „protiv obraćenja“, zabrane maloljetnicima u Crkvu, napadi na vjerske vođe, raseljevanje, ubojstva i digitalni nadzor samo su neke od strategija progona kršćana u svijetu.

Na svečanom euharistijskom slavlju u subotu, 10. siječnja 2026., salezijanski bogoslov Tomislav Puškarić zaređen je za đakona u crkvi Marije Pomoćnice u predjelu Boleíta u Caracasu, glavnom gradu Venezuele.

„Ako je Bog postao jedan od nas, svako ljudsko stvorenje je njegov odraz, nosi u sebi njegovu sliku, čuva iskru njegova svjetla, a to pred nas stavlja poziv da u svakoj osobi prepoznamo nepovredivo dostojanstvo svake osobe“, poručio je papa Lav XIV. na Drugu nedjelju poslije Božića, 4. siječnja, s prozora svoje radne sobe u Apostolskoj palači vjernicima i hodočasnicima okupljenim na Trgu svetoga Petra u Vatikanu.

Samo nekoliko dana nakon što je papa Lav XIV. formalno proglasio Karla Acutisa svetim na misi 7. rujna, Crkvu u Venezueli potresao je nestanak relikvije povezane s ovim mladim „Božjim influencerom“.

Komercijalizacija i politizacija Božića posljednjih su godina uzele maha, a jednu novu razinu dostigle su u Venezueli kada je vođa socijalističke diktature, Nicolás Maduro, početkom listopada najavio početak božićne sezone u zemlji unatoč žestokim prigovorima Venezuelanske biskupske konferencije.

Tijekom Molitvenog dana za Venezuelu i Kolumbiju, izloživši Presveti Oltarski Sakrament u župi sv. Joachima u Bogoti dogodio se fenomen koji mnogi opisuju kao čudo.

„Živjeti svećeništvo usred svega ovoga prije svega znači predati se u Božje ruke. Vjerujem da je u ovom kraju jedino moguće otvorenih očiju živjeti mistiku, odnosno raditi sve što se može, ali znajući da ništa ne ovisi o nama, već da smo u Božjim rukama.”

Stanovnici malog ribarskog mjesta Guaca u Venezueli od rujna su uz more počeli pronalaziti dragulje i grumene zlata. Jedni to doživljavaju kao dar s neba, drugi kao barem trenutnu mogućnost da prehrane svoje obitelji koje u posljednje vrijeme osobito oskudijevaju.