Vatikan nije prvi priznao Republiku Hrvatsku
Stranica „Toute L’Europe“ objavila je članak u kojemu se tvrdi da je Vatikan prva država koja je priznala Republiku Hrvatsku.
Stranica „Toute L’Europe“ objavila je članak u kojemu se tvrdi da je Vatikan prva država koja je priznala Republiku Hrvatsku.
Deutschlandfunk je 8. svibnja 2016. objavio članak pod naslovom „Kriegsverbrecher oder Heiliger?“ (Ratni zločinac ili svetac?). Poveznica na članak glasi: „Kroatischer Kardinal Aloizijus Stepinac Kriegsverbrecher“ (Hrvatski kardinal Aloizije Stepinac ratni zločinac). U tekstu se tvrdi da je Stepinac 1941. imenovan zagrebačkim vojnim vikarom.
Stranica „Toute L’Europe“ objavila je članak u kojemu se tvrdi da Hrvatska plaća Svetoj Stolici godišnje 20 milijuna eura.
Iznenađenje (dobrodošlice) za više od 4000 zaposlenika Vatikana - pronašli su dodatnih 500 eura na plaćama, a riječ je o poznatom „konklavnom“ bonusu.
Na općoj kongregaciji kardinala održanoj 30. travnja potvrđene su dvije važne odluke vezane uz nadolazeću konklavu. Jedna od njih potvrđuje da se brojčano ograničenje od 120 kardinala izbornika ne primjenjuje na nadolazeću konklavu. Doznajte zašto je to tako te što su poručili kardinali.
Tijekom privatne audijencije državnog tajnika kardinala Pietra Parolina i nadbiskupa Edgara Peñi Parre, zamjenika za opće poslove Državnog tajništva, Sveti Otac je 24. veljače odobrio dekrete za nove blaženike i svece.
Kardinal Pietro Parolin izjasnio se o glasinama koje o potencijalnoj ostavci Svetoga Oca uslijed lošeg zdravstvenog stanja zbog kojog je od 14. veljače hospitaliziran u poliklinici Gemelli u Rimu.
U svjetlu Svete godine 2025. u Vatikanu se posebno razmišljalo o zajedništvu katolika, tako je otvorena nova mogućnost posjeta bazilici sv. Petra dostupna vjernicima diljem svijeta.
Apostolski nuncij u BiH i u Crnoj Gori nadbiskup Francis Assisi Chullikatt ističe da Papa, kao pastir sveopće Crkve, prati, među tolikim drugim pitanjima, događaje velikih prirodnih katastrofa u cijelome svijetu, pa tako i u BiH.
„Stigao je trenutak da se zaključi duga i složena povijest oko duhovnih fenomena Međugorja. Radi se o povijesti koju su pratila mimoilazna mišljenja biskupa, teologa, povjerenstava i analitičara“, piše na početku Note Dikasterija za nauk vjere o duhovnom iskustvu vezanom za Međugorje, čiji sažetak donosimo prema podnaslovima.
Ova stranica koristi dvije vrste kolačića: nužne tehničke kolačiće i kolačiće za analitiku. Slažete li se s korištenjem kolačića za analitiku?