Akvinski ne bi mogao biti ni svetac ni veliki mislilac da nije bilo njegova dubokog osjećaja poniznosti. Vidjeti stvari onakvima kakve jesu, a ne onakvima kakve bih ja volio da jesu, znak je skromnog filozofa.

Sv. Toma bio je dominikanac, teolog, filozof, crkveni naučitelj, mistik i veliki štovatelj Presvetog Sakramenta. Budući da je u sebi združio veliku učenost i duboku pobožnost, donosimo vam njegovu molitvu prije učenja ili umnog rada bilo koje vrste.

"Bolna stvar boli još više ako je zatomljujemo, zato što je duša usmjerenija na nju: dok, s druge strane, ako izbacimo bol, usmjerenost duše se raspršuje kao da je riječ o izvanjskoj stvari, tako da se unutarnja tuga ublažuje", napisao je sv. Toma Akvinski.

Mi, vjernici, vjerujemo da pravi mir dolazi od Boga i da nam razgovor s Bogom kroz molitvu pomaže da se približimo Kristovu miru. Ali, kako nam molitva može pomoći kada se borimo s tjeskobom? 

Papa Franjo imenovao je kardinala Semerara, pročelnika Dikasterija za proglašenje svetih, posebnim izaslanikom na proslavi 700. obljetnice kanonizacije Doctora Angelicusa, 18. srpnja u opatiji Fossanova.

Sigurno ste više puta čuli stihove pjesme sv. Tome Akvinskog "Klanjam ti se smjerno" te se zapitali koja je poveznica pelikana s Kristom. U tekstu otkrijte povezanost simbola pelikana, presvete Euharistije i Tijelova.

Prema riječima svetaca život posvećen Bogu najsigurniji je put u nebo i najbolje sredstvo za stvaranje svetaca i posvećivanja svijeta u kojemu živimo. U nastavku se nalaze misli nekoliko svetaca o životu posvećenomu Bogu.

Gospodine, sveti Oče, svemogući vječni Bože, zahvaljujem Ti što si mene, svoga grešnog i nedostojnog slugu nahranio dragocjenim Tijelom i Krvlju svoga Sina, Gospodina našega Isusa Krista, ne po mojim zaslugama, nego po svom smilovanju.

Uz blagdan sv. Tome Akvinskog prenosimo poveznice na e-knjige sv. Tome Akvinskog "Izbor iz djela" sv. 1 i sv. 2. uz uvodni životopis, izbor i predgovor koji potpisuje Branko Bošnjak. Tekstove su preveli Veljko Gortan i Josip Barbarić, a izdavač knjiga je ITP Naprijed, Zagreb.

"Čovjek sam kao 'središte' i 'čudo prirode', ukras je svijeta i neodvojiv od njega. Monaldi je sljedbenik ideja i doktrina antičke intelektualističke estetike i njenih ideala. Čovjeku je prirođena želja za lijepim, prava je ljepota prirodna, budući da je prvo biće intelekt, duša, naposljetku priroda sama i predstavlja se formom, proporcijom (matematičkom i realnom), skladom, simetrijom i sredinom. Svojim tezama Monaldi prihvaća shvaćanja estetičkog formalizma - sva su bića savršena u svojoj prirodi."