„Milosrđe je posljednji i najveći čin kojim Bog nama dolazi u susret… Ono je temeljni zakon koji prebiva u srcu svake osobe“, istaknuo je biskup Komarica na susretu štovatelja Božjega milosrđa u bistričkom svetištu.

Krunicu Božjega milosrđa Gospodin Isus dao je sv. Faustini Kowalskoj u Vilniusu, 13. i 14. rujna 1935. godine, kao molitvu zadovoljštine i ublažavanja pravedne Božje srdžbe.

Sestru Faustinu Kowalsku svetom je proglasio papa Ivan Pavao II. 30. travnja 2000. godine čime je postala prva proglašena svetica u novom tisućljeću.

Slika Milosrdnog Isusa dana je na prvo javno štovanje od 26. do 28. travnja 1935. u litavskoj prijestolnici u Ostroj Brami („Oštra Vrata“).

Donosimo promišljanje o važnosti milosrdnog pogleda za koji se i sama svetica često molila.

„Svatko će se kad-tad morati odrediti naspram svog i Kristovog križa“, piše u novoj tjednoj kolumni za Hrvatsku katoličku mrežu fra Goran Azinović.

Među mnogim imenima kojima zovemo papu sv. Ivanu Pavlu II., je i ovaj: Papa Milosrđa. Slažem se s mišljenjem onih koji smatraju da je to najvažniji naslov, naslov s kojim je Ivan Pavao II. ušao u povijest papinstva.

Redovita međunarodna inicijativa Iskra Milosrđa, molitva krunice Božjega milosrđa na ulicama gradova svijeta, održat će se u subotu, 28. rujna, u 15 sati. U spomen na beatifikaciju o. Mihaela Sopoćka, duhovnika sv. Faustine Kowalske, inicijativu su 2008. pokrenuli isusovci u Poljskoj.

Donosimo vam jednu od kateheza u godini zahvale za sliku Milosrdnog Isusa i njen dnevnik, koje pripremaju sestre Milosrdnog Isusa.

Svetkovina Božjeg milosrđa najznačajniji je oblik štovanja Božjeg milosrđa prema objavi sv. Faustini Kowalskoj, poljskoj redovnici i mističarki. Ukupno je pet oblika štovanja, a uz već spomenutu svetkovinu, ostala četiri su: štovanje slike Milosrdnog Isusa, molitva Krunica Božjeg milosrđa, Sat Milosrđa te širenje pobožnosti prema Božjemu milosrđu.