Katolička Crkva 27. kolovoza slavi spomendan svete Monike, majke svetog Augustina Hiponskog, koja je osobito poznata po svojoj ustrajnosti u molitvi.

Nakon godina borbe i moralnih neuspjeha Augustin je kapitulirao; prepustio se poticajima Duha Svetoga i krstio ga je sveti Ambrozije u Milanu, uz njegovu majku svetu Moniku. U svom kapitalnom književnom djelu Ispovijesti, Augustin je ustvrdio ono što je središnja srž ovog kratkog članka: “O Gospodine, stvorio si nas za sebe, i nemirno je srce naše dok ne počine u Tebi".

Na svetkovinu Svih svetih spominjemo se svih svetaca i blaženika Katoličke crkve koji su kanonizirani, ali i onih koji to još nisu, jer smo svi pozvani biti sveti. Ovim povodom donosimo nekoliko misli svetaca koje su tu da nas potaknu na življenje svetosti kroz svakodnevni život.

Iako je živio u četvrtom stoljeću, sveti Augustin i danas nam ima što za reći. Augustinov lik privlači pažnju zbog neprilika kroz koje je prošao, kao i zbog njegovog jedinstvenog iskustva Boga te također zbog brojnih spisa koji govore o njegovu životu i uče kako tragati za Istinom u Kristu.

Sveti Augustin kojeg danas slavimo jedan je od najvećih umova što su ikada živjeli na svijetu. On je živ i danas po svojim djelima, po teološko-filozofskoj misli i promišljanjima.

Više od 1500 godina Ispovijesti svetog Augustina bile su izvor nadahnuća kršćanima u cijelom svijetu. Ispunjeni bogatim filozofskim, teološkim i psihološkim uvidom, Augustinovi prodorni uvidi u ljudsko stanje i potragu za istinom su bezvremenski. Od mnogih izvanrednih priča i razmišljanja koje je predstavio Augustin, jedan od najnježnijih je njegov portret odnosa sa svetom Monikom, njegovom majkom.

U utrci s vremenom – upravo proporcionalno žurbi da ga dostigne – Augustin shvaća da nema vlast nad vremenom niti nad svojim životom i da mu u granicama živućega vremena ostaje tek žudjeti stići što bliže ili barem biti, uvijek biti “za petama” Onoga koji je nas ljubio Prvi (1 Iv 4, 10).

Sveti Augustin upozorio je da, ako slavimo blagdan mučenika, moramo biti spremni ići njihovim stopama.

Astrologija i posljedično prakse horoskopa rođene su u predznanstveno doba kada su mašta i puko vjerovanje imali važniju ulogu od znanosti, promatranja, logike i istinske vjere. Nema dokaza da bi planeti i zvijezde mogli utjecati na ponašanje ljudi ovdje na Zemlji, no, nažalost, mnogo je onih koji vjeruju u horoskop.

U bazilici koja čuva zemne ostatke crkvenog naučitelja sv. Augustina nalazi se impozantni sakralni spomenik koji podsjeća na lik samog Augustina, njegov zemaljski život i njegov slavni duh koji živi stoljećima.