Emisiju na valovima HKR-a „Blago socijalnog nauka Crkve“ srijedom u 16:30 emitiramo u suradnji s Centrom za promicanje socijalnog nauka Crkve Hrvatske biskupske konferencije. Emisiju je pripremio doc. dr. sc. Ante Bekavac.

Emisiju na valovima HKR-a „Blago socijalnog nauka Crkve“ srijedom u 16:30 emitiramo u suradnji s Centrom za promicanje socijalnog nauka Crkve Hrvatske biskupske konferencije. Emisiju je pripremila Marijana Kompes, docentica socijalnog nauka Crkve na Katedri za teologiju Hrvatskoga katoličkog sveučilišta.

Emisiju „Blago socijalnog nauka Crkve“ na valovima HKR-a emitiramo srijedom u 16:30 u suradnji s Centrom za promicanje socijalnog nauka Crkve Hrvatske biskupske konferencije. Emisiju je pripremio Vladimir Dugalić, profesor na KBF-u u Đakovu Sveučilišta u Osijeku i član Upravnog vijeća Centra za promicanje socijalnog nauka Crkve.

Emisiju na valovima HKR-a „Blago socijalnog nauka Crkve“ srijedom u 16:30 emitiramo u suradnji s Centrom za promicanje socijalnog nauka Crkve Hrvatske biskupske konferencije. Emisiju je pripremila docentica Dubravka Petrović Štefanac, tajnica Centra za promicanje socijalnog nauka Crkve.

Emisiju "Blago socijalnog nauka Crkve" na valovima HKR-a emitiramo srijedom u 16:30, u suradnji s Centrom za promicanje socijalnog nauka Crkve Hrvatske biskupske konferencije. Emisiju je pripremila Tihana Mojsinović, povjerenica za ekološka pitanja pri spomenutom Centru.

Emisiju na valovima HKR-a "Blago socijalnog nauka Crkve" srijedom u 16:30 emitiramo u suradnji s Centrom za promicanje socijalnog nauka Crkve Hrvatske biskupske konferencije. Emisiju je pripremio Stjepan Baloban, profesor socijalnog nauka Crkve i moralne teologije na KBF-u Sveučilišta u Zagrebu i pročelnik Centra za promicanje socijalnog nauka Crkve.

Udruga Docat Centar Split - u suradnji s Papinskim sveučilištem sv. Tome Akvinskog u Rimu Angelicum - osmislila je i provest će u Hrvatskoj edukacijski program za mlade kojeg predlažu u tri modula. To su politika, ekonomija i civilno društvo. Inspiraciju su pronašli u fra Špiri Marasoviću.

Iako se od svećenika ili na vjeronauku može puno čuti o molitvi, duhovnom životu, životu poslije smrti, očito je da kršćani ne žive samo od duhovnih stvari izvan svijeta, već žive u svijetu i brinu za stvoreni materijalni svijet. To znači da se i oni suočavaju s pitanjima i problemima koji pogađaju druge ljude: Koji posao odabrati? Koliko bi radnik trebao biti plaćen? Kako financirati skupo liječenje? Smije li se iskorištavati prirodu? Kako pomoći onima koji su siromašni i napušteni? itd. Ovo su samo neka pitanja koja muče suvremeni svijet.

Kršćanska antropologija, za razliku od liberalnog kapitalizma koji se temelji na individualnoj slobodi pojedinca i komunističkog socijalizma utemeljena na kolektivizmu, temelji se na kršćanskom personalizmu, što je ontološka razlika. Personalizam naime računa s osobom, kojoj je imanentna, bitna društvena narav i koja je po svojoj naravi upućena drugima. Osoba pak ne ostaje zatvorena u individualnim okvirima vlastiti samodostatnosti niti svoju osobnost gubi kao u kolektivizmu.

Crkveni socijalni nauk kontinuirano je kroz povijest naglašavao potrebu za poboljšavanjem položaja radnika koji je često bez njihove krivnje bijedan i nevoljan, čak i ropski umjesto dostojan čovjeka. Upravo u aktualnosti ekonomske krize koja je zahvatila svijet Vatican News podsjeća na određene socijalne enciklike koje istiću važnost i prava čovjeka radnika.