Uz opsadu Beča 1683. godine vežu se pojmovi poput kave, Ivana III. Sobjeskog i Imena Marijina, no manje je poznato da je u njoj svoj osebujni ovozemaljski život završio zagovornik slavenske sloge i pobornik sjedinjenja Moskve i Rima, svećenik Juraj Križanić.
Osim što su širili kršćanstvo na slavenskom jeziku, braća su također stvorili slavensko pismo te prvi prijevod Svetog pisma na slavenski jezik. Prema navedenim hagiografskim izvorima, prije polaska u Moravsku Ćiril je započeo prijevod Evanđelja. Redovnik Hrabar u spisu 'O slovima' napisao je: "Prije Slaveni nisu imali knjiga, nego črtami i rezami crtahu i gatahu budući pogani." Stanje bez sustavnog pisma trajalo je sve dok: "se Bog nije smilovao te je poslao sv. Konstantina Filozofa, nazvanog Ćiril, čovjeka pravedna i istinita", piše Hrabar.
Ova stranica koristi dvije vrste kolačića: nužne tehničke kolačiće i kolačiće za analitiku. Slažete li se s korištenjem kolačića za analitiku?