Područje zapadne Moslavine, poznato i kao Otok Ivanić, prostor je bogate sakralne baštine. Od monumentalnih crkava Kloštra, Ivanića i Križa, do posavskih crkava obilježenih pučkom pobožnošću, posjetiteljima se pruža jedinstven pogled u povijest duhovnog i kulturnog života ovog kraja.

Na poluotoku Šćitu, okružen Ramskim Jezerom, jednim od najljepših bisera Bosne i Hercegovine, nalazi se Franjevački samostan Šćit. Samostan u Rami su podigli franjevci u 15. stoljeću. U proširenom i preuređenom samostanskom dvorištu svoje mjesto našle su vrijedne umjetničke skulpture. Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika proglasila je kulturni pejzaž i područje franjevačkog samostana i crkve nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.

Crkva sv. Donata, smještena uz zadarsku katedralu sv. Stošije i posred rimskog foruma simbol je grada Zadra. Riječ je o jednom od najvrjednijih spomenika predromaničkog graditeljstva na Jadranu koji na istome mjestu stoji više od jednog tisućljeća. Ta važna crkva kružnog tlocrta podignuta je u osmom stoljeću, no početkom devetog se stoljeća preuređuje i dobiva izgled koji je i danas većim dijelom sačuvan.

Najraniji primjer pobožnosti križnoga puta u nas odvijao se na malenom, danas napuštenom otočiću Daksa, ispred dubrovačke luke Gruž. Na spomen otoka Daksa mnogima od nas na pamet padaju masovna ubojstva izvršena pred kraj Drugog svjetskog rata, nemila epizoda u kojoj su skončala 44 istaknuta Dubrovčana. Ta trauma još uvijek živi u kolektivnoj memoriji grada pod Srđem, te je umanjila ranije povijesne slojeve po kojima je Daksa stoljećima bila poznata, a danas su zaboravljeni. Ove je godine Dubrovačka biskupija na čelu s apostolskim upraviteljem Matom Uzinićem križni put umjesto na Srđu, kako je to do sada bio običaj, odlučila održati upravo na Daksi. O sakralnoj baštini otočića Daksa piše povjesničar umjetnosti Matko Matija Marušić.

Crkva Pohoda Blažene Djevice Marije nalazi se na jugozapadnom rubu Kaptola sigurno od 13. stoljeća. Ne zna se kada je točno podignuta. Prema nekim mišljenjima crkva je na tom mjestu postojala i prije osnutka Zagrebačke biskupije. U emisiji Sakralna baština HKR-a koju je pripremila znanstvena savjetnica iz Instituta za povijest umjetnosti dr. sc. Mirjana Repanić Braun bilo je riječi o povijesti i umjetnosti ove Zagrepčanima drage crkve, koja je, nažalost, jako oštećena u prošlogodišnjim potresima.

Crkve, župne kuće, samostani i kapele, njih ukupno 78, stradalo je u razornom potresu koji je 29. prosinca 2020. pogodio Sisačku biskupiju. Obnova crkava je dugotrajan i skup proces jer uključuje suradnju različitih profila stručnjaka na, uglavnom, starijim građevinama. Koliko će vremena biti potrebno i hoće li se moći obnoviti svi objekti koji su stradali u potresu, pokazat će vrijeme.

Na prostranstvima otoka Cresa razasuto je stotinjak uglavnom ruševnih kapela. Udaljene od naseljenih mjesta i cestovnih pravaca, te su male sakralne građevine (od kojih u pravilu stoje tek zidovi) utkane u čipku creskih suhozida što se danas u pejzažu slabo vide zbog nabujale makije koja je nekada kameni otok pretvorila u zelenu šikaru. Za upoznavanje "osamljenih creskih cerkvica" potrebno je mnogo više od osnovnog i banalnog turističkog poriva putovanja na neko drugo mjesto, potrebno je proniknuti u bit krajolika koji je oblikovao mentalitete i vjere u spasenje koja je oblikovala ljude. Pripremio: povjesničar umjetnosti Matko Matija Marušić.

Predstavljamo vam dio opusa velikog dalmatinskog kipara iz petnaestog stoljeća, Jurja Petrovića. Petrović je bio član splitskog klera te je obnašao dužnost prepošta katedrale. Izvori koji spominju njegovo ime su rijetki i ne donose važne podatke o njegovu životu i djelovanju: nekoliko ga puta spominju u vezi trgovanja zemljištima i poljoprivrednim terenima, a saznajemo i da je sastavio inventar splitske prvostolnice. Osim po izradi raspela, bio je poznat i po izradi skulptura. Pripremio: Matko Matija Marušić s Odsjeka za povijest umjetnosti Sveučilišta u Rijeci.

O slikarstvu Josipa Biffela, njegovoj posvećenosti temama iz svijeta kršćanstva, urednica Sakralne baštine Nevenka Šarčević razgovarala je s umirovljenim knjižničarom Slavkom Harnijem. Harni godinama piše osvrte na djela pojedinih naših likovnih umjetnika, među kojima posebno mjesto pripada Josipu Biffelu. Upravo radi na monografiji radnoga naslova "Slikar Biffel u Bosni i Hercegovini".

Upoznajte slabije poznatu prošlost otoka Suska povezanu s benediktinskim samostanom koje je ondje davno postojao, a na čijim je razvalinama nastalo mjesto i susačka župa, u sastavu osorske biskupije. Hrvatski kralj Krešimir je prije gotovo tisuću godina, 1025., darovao otok benediktincima iz jedno od najvećih europskih opatija, u Monte Cassinu, u južnoj Italiji. Susački je samostan, međutim, izgrađen gotovo pedeset godina nakon darivanja otoka, godine 1070. Pripremio: Matko Marušić s Odsjeka za povijest umjetnosti Sveučilišta u Rijeci.