Renesansno raspelo iz prve četvrtine 16. stoljeća nedavno je otkriveno na tavanu župne kuće u Žirju u blizini Šibenika.

Blagoslovljeni predmeti dio su Crkve od njenih početaka, međutim često se promatraju kao predmet praznovjerja te je njihova upotreba jedna od najčešće krivo shvaćenih praksi u Katoličkoj Crkvi. Pročitajte više o svetoj vodi, blagoslovljenoj soli i raspelu, tri vrlo važna oruđa milosti koji obogaćuju duhovni život katolika.

Najstarije srednjovjekovno monumentalno raspelo u Hrvatskoj nalazi se u Riznici samostana i crkve svetog Frane u Zadru. O raspelu je u emisiji Umjetnost križa govorio dr. sc. Matko Matija Marušić s Odsjeka za povijest umjetnosti Sveučilišta u Rijeci.

Upoznajte raspelo iz 16. stoljeća iz crkve Gospe od Šunja na Lopudu. Ovakvih je raspela u čitavome svijetu sačuvano oko stotinu, s time da je najveći broj sačuvan u Meksiku i nešto u Španjolskoj, a ovo je jedino takvo raspelo u Hrvatskoj, ujedno najudaljenije od Meksika. O raspelu je u emisiji Umjetnost križa govorio Matko Matija Marušić s Odsjeka za povijest umjetnosti Sveučilišta u Rijeci

U trijumfalnom luku crkve sv. Dominika u Dubrovniku nalazi se veliko slikano raspelo majstora Paola Veneziana, jednog od vodećih venecijanskih umjetnika 14. stoljeća. Ovaj veliki predmet, koji je visok više od pet metara, Veneziano vjerojatno radi u Veneciji te ga brodom šalje u Dubrovnik. Raspelo je na licu mjesta sastavljeno i postavljeno u trijumfalni luk crkve u kojem se i danas, nakon svih ovih stoljeća, nalazi. O raspelu i čudima koja su povezana uz njega, u emisiji Umjetnost križa govorio je dr. sc. Matija Matko Marušić s Odsjeka za povijest umjetnosti Sveučilišta u Rijeci.

Raspelo Sveti Križ u crkvi svetog Frane u Splitu prvo je od danas poznata četiri raspela Blaža Jurjeva Trogiranina. Nastalo je u 15. stoljeću, a o raspelu, kao i o vezama Blaža Jurjeva s franjevcima, u emisiji Umjetnost križa govorila je Ivana Svedružić Šeparović, pročelnica Hrvatskog restauratorskog zavoda u Splitu.