Fra Stipan Klarić o značenju božićnih simbola

I kod nas se oko 1850. godine počinje pojavljivati običaj ukrašavanja božićnog drvca na što su utjecali upravo ta njemačka tradicija i tadašnji prostorno politički odnosi. Čak i prije širenja običaja kićenja božićnog drvca, kršćanski su domovi na Badnjak bili ukrašavani cvijećem, lovorikama, plodovima i ostalim zimzelenim biljem, za što su uglavnom bila zadužena djeca koja su bila i nagrađena tim plodovima.

19.12.2023. / 14:55

Blagdan sv. Barbare - neki će već danas posijati božićnu pšenicu

Na blagdan sv. Barbare u nekim krajevima sije se božićna pšenica, koja proklije, zazeleni se i postaje božićni ukras. Drugdje, pšenica se sije devet dana kasnije, na blagdan sv. Lucije. Prema narodnoj tradiciji, pšenica je simbol obnove života i plodnosti. Sam običaj sijanja pšenice pretkršćanskog je porijekla, no danas ima kršćansku simboliku, a svrha mu je blagoslov ljetine. Uz Portugal i južnu Italiju, ovaj običaj vezan još samo za hrvatsko podneblje.

04.12.2019. / 07:15