Ovako je papa Pio XII. častio Mariju o njezinom uznesenju na Nebo.

U zajedničkom pastirskom pismu biskupa Hrvatske biskupske konferencije i Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine Na kršćanskim temeljima. U zajedništvu Crkve. Hodočasnici nade. najavljen je čin posvete hrvatskoga naroda i domovine Presvetom Srcu Isusovu. Koji je uopće smisao posvete i kako su one činjene kroz povijest, objasnio je vlč. Tomislav Hačko.

„Iako onoga dana kad je izabran za papu nije imao ni adekvatno ruho, podcijenjeni papa Ivan XXIII. ili Ivan Dobri će u potpunosti promijeniti ruho Crkve“, piše u novoj tjednoj kolumni za Hrvatsku katoličku mrežu fra Goran Azinović.

Novom enciklikom Dilexit nos papa Franjo pridružuje se velikim papama prethodnih stoljeća u preporučivanju pobožnosti prema Kristovu Srcu. Donosimo pregled

Papin dokument o pobožnosti Srcu Isusovu bit će objavljen u četvrtak, 24. listopada. Papa je objavljivanje enciklike najavio na općoj audijenciji u lipnju, a tekst će sabrati razmišljanja prethodnih tekstova Učiteljstva. Enciklika će biti objavljena u godini proslave 350. obljetnice prvog očitovanja Presvetog Srca Isusova 1673. godine sv. Margareti Mariji Alacoque.

Donosimo vam kratki videoisječak u kojem su, kroz encikliku Mystici Corporis Christi pojašnjeni učinci pristupanja sakramentu ispovijedi.

Teologija nas uči da je Marijino uznesenje dušom i tijelom na nebo kruna njezina bogomajčinstva, vječnog djevičanstva i bezgrješnog začeća. Nauk o Marijinu uznesenju na nebo po završetku njezina zemaljskoga života proglasio je člankom vjere 1. studenoga 1950. papa Pio XII. Iako je ta dogma proglašena tek u novije vrijeme, njoj prethodi duga tradicija, stara gotovo kao i sama Crkva.

Mila je žena radost mužu svom. A milina je nad milinom žena stidljiva i sveta. Kao što sunce blista na planinama Gospodnjim, tako i ljepota vrsne žene u urednosti kuće njezine.

Važno je zapamtiti da vjera i razum moraju oboje biti vođeni istinom. Stoga znamo da se znanstvena otkrića ne suprotstavljaju učenjima vjere. Razumijevajući tu stvarnost i ne prepuštajući se intelektualnoj lijenosti možemo živjeti u slobodi, umjesto u strahu i zbunjenosti. Potraga za istinom u središtu je ljudske biti, a jednostran pogled na svijet ne približava čovjeka tom cilju.