Ismael živi u Barceloni. Priznaje da se na 20 godina udaljio od Katoličke Crkve, no svjedočanstvo pokojnog pape Franje dotaknulo je njegovo srce i vratilo ga vjeri.

„Na sprovodu sam pape Franje i razmišljam o tebi, tebi koji si se možda udaljio od Crkve i bit ću slobodan reći ti sljedeće: 'Ako i nakon pape Franje budeš imao neke izlike zašto ostati daleko od Crkve, onda možda nije problem u Crkvi, nego u tebi'“, rekao je don Tomislav Lukač u videu na društvenim mrežama.

U Buenos Airesu smrt pape Franje izazvala je duboku tugu, ali i jedinstvo među ljudima, osobito među onima iz siromašnijih četvrti, koje je papa Franjo osobito volio i u kojima je djelovao.

Sredinom siječnja, mjesec dana prije hospitalizacije, papa Franjo snimio je videoporuku, podsjećajući mlade na važnost slušanja dok drugi govore.

Dan nakon pokopa zemnih ostataka pape Franje, brojni vjernici u nedjelju 27. travnja posjećuju njegov grob u bazilici Gospe Snježne, izvijestio je Vatican News.

Sveti Otac Franjo, koji je preminuo 21. travnja na Uskrsni ponedjeljak, nakon velike i zahvalne sprovodne mise na Trgu sv. Petra u Vatikanu, imao je kratki i skromni obred pokopa u bazilici svete Marije Velike u Rimu. Time je ispunio svoju oporučnu želju da ne bude ukopan u podzemnim grobnicama ispod bazilike sv. Petra, izvještava Vatican News.

U usporedbi s njegovim prethodnicima – Ivanom Pavlom II. i Benediktom XVI. – hrvatski su vjernici često prvoga pontifeksa s udaljenoga latinoameričkoga kontinenta promatrali i kao svojevrsnu „enigmu“. Evo kako je izgledao pontifkat pape Franje kroz oči Hrvata.

„Želio je biti blizak svima, s izraženom pažnjom prema onima u poteškoćama, nesebično se darujući osobito za posljednje, odbačene i marginalizirane. Bio je Papa među ljudima, s otvorenim srcem za svakog“ ,istaknuo je u homiliji kardinal Re u subotu 26. travnja na sprovodnoj misi za papu Franju.

Na Nedjelju Dobroga Pastira i 52. Svjetski dan molitve za zvanja prije točno 10 godina, 26. travnja 2015., papa Franjo zaredio je 19 svećenika, među kojima je bio i naš fra Stjepan Brčina.

U više je prigoda zagrebački nadbiskup Dražen Kutleša osobno susretao papu Franju te je većinu svoje biskupske službe proveo u njegovu pontifikatu. „Iako nije osobno posjetio Hrvatsku kao papa, njegovi brojni znakovi pažnje pokazali su da Hrvatsku ne nosi samo u diplomatskoj svijesti, nego u molitvenom srcu“, rekao je nadbiskup u razgovoru za Glas Koncila.