U novom pismu Benedikt XVI. pohvalio je priču o Juliji Verhaeghe koja je živjela “unutarnju dramu kršćanstva” i posvetila svoj život duhovnom susretu s Kristom u euharistijskom klanjanju i drugim pobožnostima.
Milosni trenutci pohoda pape Benedikta XVI. Hrvatskoj zauvijek su zabilježeni zahvaljujući marljivom radu, trudu i požrtvovnosti urednika i novinara Hrvatskoga katoličkog radija. Pročitajte njihova svjedočanstva i saznajte kako je to biti katolički novinar kada Sveti Otac pohodi tvoju domovinu!
"Naglasak njegova govora bio je na pitanju savjesti. Papa je istaknuo da sve ono što se postiglo u povijesti ne bi bilo moguće bez pravilno oblikovane savjesti u kontekstu kršćanskoga nauka. Savjest se ne može zatvoriti u subjektivni okvir u koji se danas često smješta religiju i moral", rekao je rektor Hrvatskoga katoličkog sveučilišta Željko Tanjić, osvrćući se na susret u Hrvatskom narodnom kazalištu tijekom pohoda pape Benedikta XVI. Hrvatskoj.
"Papa se posebno obraćao majkama i očevima koji su prvi prenositelji vjere svojoj djeci. Pozvao je roditelje da ne zaborave na tu ulogu i da je shvate ozbiljno. Te Papine poruke bile su pokretač daljnjeg razvoja obiteljskog pastorala Crkve u Hrvatskoj, a to je na kraju krajeva i bio cilj", istaknuo je voditelj Ureda HBK za život i obitelj Petar-Krešimir Hodžić, prisjećajući se poruka pape Benedikta XVI. u prigodi proslave Prvog nacionalnog susreta hrvatskih katoličkih obitelji.
"Mladi su se duhovno pripremali za taj susret i to se osjetilo. Osjetila se radost kroz pjesmu i slavljenje. Tišina na klanjanju je uistinu bila milosna. To je ono što mi ljudi ne možemo proizvesti svojim snagama. To je bila milost toga trenutka – osjetila se Božja prisutnost, ljepota i dobrota. To je bilo baš jako dirljivo, posebno, veliko“, istaknuo je preč. Domagoj Matošević, prisjećajući se Papina susreta s mladima tijekom bdijenja na zagrebačkom Trgu bana Josipa Jelačića.
"Mnoge su se obitelji na tome susretu ponovno opredijelile za Krista, doživjele su unutarnju obnovu. Zanimljiv je i podatak da su te godine, nakon Papina pohoda, u zagrebačku bogosloviju ušla čak 33 bogoslova. Ta se generacija i danas naziva 'generacija Benedikta'. Još i danas često čujem da su neke osobe upravo u tom razdoblju prepoznale Božji poziv", rekao je preč. Željko Faltak, prisjećajući se pohoda pape Benedikta XVI. Hrvatskoj.
Znate li da je broj svećeničkih ređenja u Njemačkoj pao za 60 % tijekom proteklih 20 godina. U 2019. ta je zemlja zabilježila rekordno niskih 55 ređenja. Kad je budući papa Benedikt XVI. primio sakrament svetog reda 1951., samo je u njegovoj nadbiskupiji München i Freising bilo 45 ređenja.
"Draga braćo i sestre, nakon velikog pape Ivana Pavla II. preuzvišeni kardinali izabrali su mene, poniznog i jednostavnog radnika na Gospodnjoj njivi, za novog papu. Tješi me u toj zadaći da se Gospodin zna služiti i raditi i s nesavršenim sredstvima i nadasve se povjeravam vašim molitvama", rekao je papa Benedikt XVI. u svom prvom obraćanju oduševljenome mnoštvu na Trgu sv. Petra.