"Naglasak njegova govora bio je na pitanju savjesti. Papa je istaknuo da sve ono što se postiglo u povijesti ne bi bilo moguće bez pravilno oblikovane savjesti u kontekstu kršćanskoga nauka. Savjest se ne može zatvoriti u subjektivni okvir u koji se danas često smješta religiju i moral", rekao je rektor Hrvatskoga katoličkog sveučilišta Željko Tanjić, osvrćući se na susret u Hrvatskom narodnom kazalištu tijekom pohoda pape Benedikta XVI. Hrvatskoj.

"Papa se posebno obraćao majkama i očevima koji su prvi prenositelji vjere svojoj djeci. Pozvao je roditelje da ne zaborave na tu ulogu i da je shvate ozbiljno. Te Papine poruke bile su pokretač daljnjeg razvoja obiteljskog pastorala Crkve u Hrvatskoj, a to je na kraju krajeva i bio cilj", istaknuo je voditelj Ureda HBK za život i obitelj Petar-Krešimir Hodžić, prisjećajući se poruka pape Benedikta XVI. u prigodi proslave Prvog nacionalnog susreta hrvatskih katoličkih obitelji.

"Mladi su se duhovno pripremali za taj susret i to se osjetilo. Osjetila se radost kroz pjesmu i slavljenje. Tišina na klanjanju je uistinu bila milosna. To je ono što mi ljudi ne možemo proizvesti svojim snagama. To je bila milost toga trenutka – osjetila se Božja prisutnost, ljepota i dobrota. To je bilo baš jako dirljivo, posebno, veliko“, istaknuo je preč. Domagoj Matošević, prisjećajući se Papina susreta s mladima tijekom bdijenja na zagrebačkom Trgu bana Josipa Jelačića.

"Mnoge su se obitelji na tome susretu ponovno opredijelile za Krista, doživjele su unutarnju obnovu. Zanimljiv je i podatak da su te godine, nakon Papina pohoda, u zagrebačku bogosloviju ušla čak 33 bogoslova. Ta se generacija i danas naziva 'generacija Benedikta'. Još i danas često čujem da su neke osobe upravo u tom razdoblju prepoznale Božji poziv", rekao je preč. Željko Faltak, prisjećajući se pohoda pape Benedikta XVI. Hrvatskoj.

Na današnji dan kada Benedikt XVI. navršava 94. godina, njegovo razmišljanje o životu iz 2012. pomaže nam da "ustrajemo sa sigurnošću prema naprijed" baš kao što to on čini. Molimo u znak zahvalnosti za njegov život i za blagoslov na njega, posebno dok slavi svoj prvi rođendan nakon smrti svog voljenog starijeg brata. Georg Ratzinger obično bi dolazio u Rim na proslavu s Benediktom XVI.

Kardinal Joseph Ratzinger, papa Benedikt XVI., rođen je na Veliku subotu, 16. travnja 1927., u Marktlu na Innu, u biskupiji Passau u Njemačkoj, a istoga je dana i kršten. Joseph Ratzinger proveo je djetinjstvo i mladost u Traunsteinu, gradiću na granici s Austrijom, 30 km udaljenom od Salzburga. Za svećenika je zaređen 29. lipnja 1951., a 1977. imenovan je kardinalom.

Svijet oduvijek u poeziji i pjesmi postavlja pitanje: "Što je prava ljubav?" U svojoj prvoj enciklici iz 2005. godine papa Benedikt XVI. predložio je odgovor. Zapravo nas podsjeća da nam je Bog već otkrio odgovor: "U ovom je ljubav: ne da smo mi ljubili Boga, nego - on je ljubio nas i poslao Sina svoga kao pomirnicu za grijehe naše. (1. Iv 4, 10).

U 2011. godini papa Benedikt XVI. pohodio je Akvileju i Veneciju i u svojim obraćenjima tom prigodom sažeo deset uputa za novu evangelizaciju. Vrijede i danas - i za svećenike i laike.

"Dragi mladi Hrvati, grlim vas sve kao djecu! Nosim vas u srcu i ostavljam vam svoj blagoslov. Radujte se u Gospodinu uvijek! Njegova radost, radost istinske ljubavi, neka bude vaša snaga", poručio je papa u miru Benedikt XVI. tijekom svoga pohoda Hrvatskoj 2011. U povodu Papina imendana, prisjećamo se tog veličanstvenog posjeta i to iz pera salezijanske mladeži.

Nakon što je Joseph Ratzinger izabran za papu, braća su održavala su susrete četiri puta godišnje, u najznačajnijim trenucima, za obljetnice i rođendane. Bili su to jednostavni privatni posjeti puni blizine i pažnje, o čemu je za života posvjedočio stariji brat Georg: "Za mene je to povratak kući, dom je susret s mojim bratom, ma gdje bio!"