Korčulanska Vela setemana proglašena kulturnim dobrom
Vela setemana sada je, ne samo simbol vjere i tradicije, već i nacionalno priznato kulturno dobro koje Korčulu čvrsto pozicionira na karti nematerijalne kulturne baštine Republike Hrvatske.
Vela setemana sada je, ne samo simbol vjere i tradicije, već i nacionalno priznato kulturno dobro koje Korčulu čvrsto pozicionira na karti nematerijalne kulturne baštine Republike Hrvatske.
U zgradi uz fortifikaciju Starog grada u Čakovcu u petak je otvoren Muzej nematerijalne baštine 'Riznica Međimurja'. Muzej na oko 2700 kvadratnih metara nudi pogled u baštinu i povijest Međimurske županije, mitove i legende te priču o Zrinskima.
Prije točno godinu dana Međimurska popevka upisana je na Reprezentativnu listu nematerijalne baštine čovječanstva. O međimurskoj popevki razgovarali smo s doktoricom Lidijom Bajuk, hrvatskom entologinjom, pjesnikinjom i kantautoricom, koja je jedna od najzaslužnijih za uvrštavanje međimurske popevke na UNESCO-ov popis.
U noći s Velikog četvrtka na Veliki petak iz mjesta Jelsa, Pitve, Vrisnik, Vrbanj, Svirče i Vrboska povorka vjernika predvođena članovima bratovštine i ključnom figurom – križonošom kreće na procesiju kroz noć osvijetljenu tek voštanim svijećama. Križonoša cijelu noć nosi križ iz svoje matične župe kroz okolna mjesta na svojevrsnom križnom putu, da bi se u zoru križ svečano vratio opet na mjesto polaska procesije.
Eko-muzej batana jedinstven je projekt očuvanja lokalne maritimne kulture Rovinja, temeljen na poštivanju tradicije, uvažavanju suvremenih društvenih potreba te sinergiji čovjeka i okoliša. Godine 2016. upisan je u UNESCO-ov Registar najboljih praksi očuvanja nematerijalne kulturne baštine svijeta.
Riječ je o kompleksnom stilu folklorne glazbe koji se zasniva na netemperiranim tonskim odnosima te karakterističnoj boji tona koji se kod vokalne glazbe postiže snažnim pjevanjem djelomice kroz nos. Na UNESCO-ovu Reprezentativnu listu nematerijalnih kulturnih dobara čovječanstva upisano je 2009. godine.
Drvene dječje igračke prepoznatljivi su tradicijski proizvodi Hrvatskoga zagorja s dugom poviješću. Prije deset godina, 2009. tradicijske drvene igračke postale su dio nematerijalne svjetske baštine na listi UNESCO-a, a nalaze se i na Listi zaštićenih dobara nematerijalne baštine u Registru kulturnih dobara Republike Hrvatske.
Glazbeni izričaj ojkanje, pretežno s područja Dalmatinskog zaleđa, izvode pjevači (muški ili ženski) koristeći različite tehnike potresanja glasa posebnim načinom pjevanja "iz grla". Svaka pjesma traje koliko i dah glavnog pjevača. Ojkanje je 2010. uvršteno na UNESCO-ov Popis nematerijalne kulturne baštine kojoj je potrebna hitna zaštita.
Nijemo kolo s područja Dalmatinske zagore jedinstveno je po načinu izvođenja. Izvodi se u kolu, ili češće, u parovima koji se kreću kružno ili slobodno po plesnom prostoru, ponekad uz pratnju rere, gange, ojkavice ili dipli, no u Dalmatinskoj zagori gotovo isključivo bez ikakve glazbene pratnje. Na UNESCO-ovu Listu nematerijalne baštine čovječanstva uvršteno je 2011. godine.
Sinjska alka, viteški turnir u Sinju, održava se od 1715. godine jednom godišnje u Sinju, u Cetinskoj krajini. Tijekom natjecanja vitezovi jašu na konjima u punom galopu niz glavnu ulicu, ciljajući kopljem željezni prsten koji visi na užetu. Na UNESCO-ovu Listu nematerijalnih kulturnih dobara čovječanstva upisana je 2010. godine.
Ova stranica koristi dvije vrste kolačića: nužne tehničke kolačiće i kolačiće za analitiku. Slažete li se s korištenjem kolačića za analitiku?