Takozvani “moderni čovjek” zaboravio je Boga i više ne prepoznaje istinu, dragovoljno prihvaćajući najluđe laži, propagandu i ideologije ikada osmišljene u ljudskoj povijesti.

"Prema jednom nordijskom mitu, Odin je svojevoljno dao vlastito oko, kako bi u zamjenu za njega dobio mudrost koja mu je bila neophodna da bi bio dobar i pravedan kralj. U Starom zavjetu, mudrost je i mladom Salomonu trebala za istu svrhu, no on ju je od Boga ponizno molio te nije s njom trgovao", za Hrvatsku katoličku mrežu piše Marko Taborsky, student poslijediplomskog studija biblijskih znanosti i arheologije na Fakultetu biblijskih znanosti i arheologije u Jeruzalemu.

Akvinski ne bi mogao biti ni svetac ni veliki mislilac da nije bilo njegova dubokog osjećaja poniznosti. Vidjeti stvari onakvima kakve jesu, a ne onakvima kakve bih ja volio da jesu, znak je skromnog filozofa.

Od svih demona čovjeka najviše zadržava i sprječava da bude sretan onaj "što je moglo biti, a nije bilo". Prošlost je prepuštena Božjem milosrđu, a budućnost Njegovoj Providnosti. Ali sadašnjost je u Njegovoj ljubavi. Živite danas, ljubeći svom snagom svoga srca Boga i one koje vam je Bog dao.

Napast da pobjegnemo u uvijek nedostižnu, maglovitu sreću uvijek će nas pokušavati odvući od našeg pravog poziva, a to je ljubav. A ljubav se nikada ne živi odvojeno od odluke da izdržimo - strpljivo - bezbroj načina na koje smo pozvani da umremo svojoj sebičnosti i ponovno otkrijemo mala "uskrsnuća" koja se događaju posvuda oko nas.

Davnih godina, možda još u višim razredima osnovne škole, na vjeronauku sam čuo za poziv crkvenih otaca, još iz prvih kršćanskih vremena, da vjernici na život uvijek trebaju gledati pod vidom vječnosti – "sub specie aeternitatis". Nisam tada shvaćao ni važnost i dubinu te izreke, ali s vremenom sam postao svjesniji koliko je bogata, korisna i poticajna.

Dijete koje se mazi i pazi i kome se daje sve što poželi obično razvija takav mentalitet da misli da ima pravo na sve i uvijek sebe stavlja na prvo mjesto, ignorirajući napore svojih roditelja. Takav pristup ni na koji način ne pomaže djeci.

Benjamin Franklin je sustav ovih 13 vrlina stvorio u svojoj - 20. godini. Vrijedi ih usvojiti.

Mladi student pošao je u šetnju sa svojim profesorom. Dok su tako šetali i razgovarali, ugledaše pored puta par starih cipela koje su, po svemu sudeći, pripadale siromašnom seljaku koji je u blizini radio u polju i koji je privodio kraju svoj posao.

Biblijski se autori nisu bojali postavljati teška pitanja. Zapravo su osporavali neadekvatno razumijevanje mudrosti i nedovoljne odgovore na pitanja o značenju patnje, umanjenja i smrti. To je, na primjer, očito slučaj u Jobovoj knjizi. Pitanje iza knjige o Jobu je zagonetka pravednika koji pati. Za mudra čovjeka postoji određena poniznost. Nije u našoj moći znati sve stvari, ali moramo odlučiti što ćemo učiniti s vremenom koje imamo.