Reakciju Riječke nadbiskupije povodom članka objavljenog u tjedniku Nacional 16. svibnja prenosimo u cijelosti.

Raspjevano i dostojanstveno bilo je 8. rujna na sv. Misi sa zazivom Duha Svetoga u Katoličkoj osnovnoj školi “Josip Pavlišić” u Rijeci u povodu početka nove školske godine i proslave svetkovine Rođenja BDM.

"Odgovor na ova važna pitanja za nas i za Crkvu ovisi o tome je li današnja Crkva ili, ako jest, u kojoj je mjeri, Betanija - „Kuća siromašnih“, odnosno o tome jesmo li i koliko smo mi kršćani iskreni Isusovi prijatelji. I jesmo li kao njegovi iskreni prijatelji spremni s Marijom izabrati najprije bolji dio, biti njegovi učenici, sjesti do njegovih nogu, slušati, kako bismo nakon toga, pa i zbog toga, s Martom mogli biti prijatelji drugih ljudi i u posluživanju njima i njihovoj potrebi i njegovi poslužitelji", piše riječki nadbiskup koadjutor Mate Uzinić.

"Svaka situacija je drukčija. Nije moguće, kad se radi o životima ljudi, dati gotove recepte. Jer, ako damo gotove recepte bojim se da ne činimo drugo nego li se ponovno nabacujemo kamenjem", kazao je nadbiskup Mate Uzinić.

Riječki nadbiskup koadjutor i apostolski upravitelj Dubrovačke biskupije, Mate Uzinić na svojim je društvenim mrežama objavio promišljanje o prvoj nedjelji došašća poručivši da je život važno i u velikim i u malim stvarima oblikovati u skladu s evanđeljem i spasenjem koje se već dogodilo u Isusu Kristu.

Najraniji primjer pobožnosti križnoga puta u nas odvijao se na malenom, danas napuštenom otočiću Daksa, ispred dubrovačke luke Gruž. Na spomen otoka Daksa mnogima od nas na pamet padaju masovna ubojstva izvršena pred kraj Drugog svjetskog rata, nemila epizoda u kojoj su skončala 44 istaknuta Dubrovčana. Ta trauma još uvijek živi u kolektivnoj memoriji grada pod Srđem, te je umanjila ranije povijesne slojeve po kojima je Daksa stoljećima bila poznata, a danas su zaboravljeni. Ove je godine Dubrovačka biskupija na čelu s apostolskim upraviteljem Matom Uzinićem križni put umjesto na Srđu, kako je to do sada bio običaj, odlučila održati upravo na Daksi. O sakralnoj baštini otočića Daksa piše povjesničar umjetnosti Matko Matija Marušić.