Kvatre su, kako im i ime kaže, četiri tjedna u godini, posvećena molitvom, djelima pokore i ljubavi, na velike nakane Crkve i svijeta. Prema važećoj Odredbi Biskupske konferencije iz 1984. godine, proljetne Kvatre su na hrvatskom govornom području „posvećene pokori i obraćenju“.

U svjetlu sve većih napada na život, Udruga „Hrvatska za Život“ i Inicijativa „40 dana za život“ organiziraju 24-satno klanjanje Presvetom Oltarskom Sakramentu u gradovima diljem Hrvatske.

Kvatre su, kako im i ime kaže, četiri tjedna u godini, posvećena molitvom, djelima pokore i ljubavi, na velike nakane Crkve i svijeta. Prema važećoj Odredbi Biskupske konferencije iz 1984. godine, zimske Kvatre su na hrvatskom govornom području „posvećene kršćanskoj dobrotvornosti i zahvali Bogu za njegova dobročinstva“.

Kvatre su, kako im i ime govori, četiri tjedna u godini, posvećena molitvom, djelima pokore i ljubavi, na velike nakane Crkve i svijeta. Prema važećoj Odredbi Biskupske konferencije iz 1984. godine, nakana jesenskih Kvatri na hrvatskom govornom području je „za svećenička i redovnička zvanja te za kršćansku izgradnju mladeži“.

Što znače kvatre? Treba li se postiti tih dana? I je li to jedan dan ili više dana u tjednu? Na ova i druga pitanja u petak, 15. prosinca u emisiji HKR-a "Halo, velečasni!" odgovarao je župnik zagrebačke župe sv. Nikola Tavelić – Kustošija, vlč. Ljubo Vuković.

Nakana molitve i posta je zahvalnost Bogu i dobrotvornost. Novi Rimski kalendar o kvatrama određuje sljedeće: "Na kvatre običava Crkva moliti Gospodina za različite ljudske potrebe, prije svega za plodove zemlje i za ljudski rad, i samo mu za to zahvaljivati. Da bi kvatre odgovarale potrebama vjernika različitih krajeva, valja da vrijeme i smisao njihova slavljenja odrede biskupske konferencije".

"Vjernik, držeći se tradicije vjere i bogoslužja, u kvatrama ima priliku da pokorom čisti dušu i upravlja svoj život prema Bogu, Gospodaru života i darivatelju svih milosti. Potrebno je u današnjici ponovno razumjeti važnost kvatri jer je ovaj dio duhovnosti i bogoslužja postao podcijenjen i smatra se reliktom srednjovjekovne duhovnosti bez ikakvog utjecaja na naše vrijeme", rekao je za Hrvatsku katoličku mrežu vlč. dr. Kristijan Kuhar, župnik u Štrigovi i znanstveni suradnik na Staroslavenskom institutu u Zagrebu.