Budi dio naše mreže

Bogatstvo tradicije očuvano u kvatrama

"Vjernik, držeći se tradicije vjere i bogoslužja, u kvatrama ima priliku da pokorom čisti dušu i upravlja svoj život prema Bogu, Gospodaru života i darivatelju svih milosti. Potrebno je u današnjici ponovno razumjeti važnost kvatri jer je ovaj dio duhovnosti i bogoslužja postao podcijenjen i smatra se reliktom srednjovjekovne duhovnosti bez ikakvog utjecaja na naše vrijeme", rekao je za Hrvatsku katoličku mrežu vlč. dr. Kristijan Kuhar, župnik u Štrigovi i znanstveni suradnik na Staroslavenskom institutu u Zagrebu.

/ Filip Ećimović

Za Hrvatsku katoličku mrežu na početku korizmenog vremena, označenog pokorom i postom, razgovarali smo s dr. Kristijanom Kuharom o blagu tradicije koje Crkva čuva i njeguje tijekom liturgijske godine kroz četiri kvatrena tjedna. Quattor tempora ili kvatre, od VII. stoljeća u rimskoj liturgijskoj tradiciji označavaju četiri vremena posta i pokore u godini, a povezane su s čovjekovim životom i njegovom djelatnošću u svakom godišnjem dobu.

Što su kvatre i kako su nastale?

Sami početci kvatrenih dana nisu potpuno jasni. Neki povjesničari liturgije tvrde da su nastale kao kršćanski odgovor na tri rimska poganska slavlja u čast poljoprivrednim radovima i plodovima zemlje koji su se održavali u Rimu: feriae sementinae u zimi povezane sa zimskom sjetvom, feriae messis u ljetu povezane sa žetvom i feriae vindemiales u jesen povezane s berbom grožđa. Kršćanstvo dodaje i četvrti tjedan u proljeće, kvatre unutar korizmenog vremena, s ciljem da kršćani postom i pokorom u tim danima iskažu svoju zahvalnost Bogu i time prinesu svoje molitve za blagoslov za svoj rad i urod zemlje. Rimski običaj kvatri, koji se po Europi raširio u 9. stoljeću, davao je važan naglasak na post, molitvu i djela ljubavi. Te su kvatre bile neizostavni dani pokore za cijelu Crkvu. Rimski sakramentari bilježe da se subotnje kvatreno slavlje održavalo s bdjenjem u noći sa subote na nedjelju, te je radi toga izostavljano nedjeljno euharistijsko slavlje, a nedjelja je označena kao Dominica vacat.

Koja su obilježja kvatrenog tjedna?

Kvatreni tjedan obilježen je s tri dana posta i molitve, srijeda, petak i subota. Oni su od srednjega vijeka obilježeni određenim brojem čitanja u časoslovu i u misi, te posebnim molitvenim obrascima. U starom je misalu određeno: Quatuor Tempora celebrantur quarta et sexta feria ac sabato post tertiam Dominicam Adventus, post primam Dominicam Quadragesimae, post Dominicam Pentecostes, post festum Exaltationis sanctae crucis. Slavile su se dakle u tjednu poslije treće nedjelje došašća, poslije prve nedjelje korizme, poslije Pedesetnice i poslije svetkovine Uzvišenja Svetoga Križa.

Što je o kvatrama rekao Drugi vatikanski sabor?

Posebnost ovih dana posta i molitve bila je povezana s molitvom za sve ljudske potrebe, a posebno za plodove zemlje. U urbaniziranom svijetu moliti za plodove zemlje nije bilo prikladno, te su nakon II. vatikanskog sabora molitve prilagođene lokalnim okolnostima. Također, i godišnja doba se ne poklapaju svagdje na svijetu. Radi toga je biskupskim konferencijama prepušteno prilagoditi slavlja potrebama svojih zemalja. U Hrvatskoj se, na temelju odredbe Biskupske konferencije iz 1983. godine, obnavljaju kvatre i određuje se da se slave u ciklusima godišnjih doba. I to: Zimske kvatre u došašću, ali prije 17. prosinca, posvećene su kršćanskoj dobrotvornosti i zahvali Bogu za njegova dobročinstva; Proljetne kvatre u tjednu nakon Prve korizmene nedjelje pokori i obraćenju; Ljetne kvatre u tjednu nakon Duhova molitvi za posvetu ljudskog rada i urod zemlje, s tim da se u seoskim crkvama moli za blagoslov rada na zemlji, a u gradskim crkvama za posvećenje ljudskoga rada; Jesenske kvatre poslije blagdana Uzvišenja svetoga Križa posvećene su molitvi za svećenička i redovnička zvanja.

Čemu su posvećene Proljetne kvatre?

Proljetne kvatre koje će se slaviti u tjednu nakon prve korizmene nedjelje posvećene su pokori i obraćenju. U liturgijskom je direktoriju naznačeno da je kvatrena subota privilegirani svagdan te se slavi misa s misnim obrascem „Misa za oproštenje grijeha“. Iako ovaj kvatreni tjedan ulazi u korizmeno vrijeme, već obilježeno odricanjem, revnijom molitvom i djelima ljubavi, podsjeća nas da u ritmu života prirode, kao i u ritmu života vjernika, ne smijemo zaboraviti na ovaj neizostavni dio naše duhovnosti i vjere. Vjernik, držeći se tradicije vjere i bogoslužja, u kvatrama ima priliku pokorom čistiti dušu i upravljati svoj život prema Bogu, Gospodaru života i Darivatelju svih milosti. Potrebno je u današnjici ponovno razumjeti važnost kvatri jer je ovaj dio duhovnosti i bogoslužja postao podcijenjen i smatra se reliktom srednjovjekovne duhovnosti, bez ikakvog utjecaja na naše vrijeme.

Papa Leon Veliki o kvatrama

Papa Leon Veliki, koji je zaslužan za same početke kvatrenih dana i duhovnosti posta, u svojim je propovijedima u ranosrednjovjekovnom rimu poticao vjernike da na slavlje pokorničkih dana kvatri i na važnost koju imaju za cijelu Crkvu. Možda nam i njegove riječi mogu biti poticaj za obnovu kvatrenih dana i pokorničke duhovnosti u današnjici. U jednoj od propovijedi papa Leon inzistira na postu i pokori cijele Crkve, s ciljem da se na taj način kršćani sjete potrebe čišćenja i predanja Gospodinu. Kako u svoje vrijeme, tako i danas, papa Leon Veliki može nas potaknuti da i mi shvatimo vrijednost ovoga vremena unutar liturgijske godine tijekom kojega se sav kršćanski narod posvećuje postu i molitvi za bolje razumijevanje i ostvarenje vlastitoga poziva.

Ključne riječi:
korizmeno vrijeme Kvatre

Obratite nam se

Ukoliko imate prijedlog za vijest, pošaljite nam na info@hkm.hr

Rezultati pretrage za pojam:

Danas slavimo sv. Joakima i Anu, Isusove djeda i baku – savršen dan da se prisjetimo i naših ‘neopjevanih heroja