Na 137. zasjedanju generalne skupštine II. vatikanskog koncila, 28. rujna 1965., sudjelovao je 2161 koncilski otac, a među 1608 biskupa bio je prisutan i Franjo Kuharić koji je bio pozvan govoriti o prvom dijelu nacrta „O Crkvi u suvremenom svijetu“. U svojem govoru istaknuo je kako je čovjeku sloboda darovana da ju živi odgovorno i u poslušnosti svome Stvoritelju, a njegova razmišljanja uključena su u konačni tekst pastoralne konstitucije o Crkvi u suvremenom svijetu „Gaudium et spes“.

Sluga Božji kardinal Franjo Kuharić bio je ustrajni branitelj blaženog Alojzija Stepinca, Crkve i sv. Oca. Bio je čovjek Stepinčeva kova i duha, čovjek odgojene dobre savjesti, ekumenist i branitelj prava svakog čovjeka. Štovao je Presvetu Euharistiju i Blaženu Djevicu Mariju, Majku Crkve i svijeta.

U Svetoj godini slavimo 60. obljetnicu završetka Drugog vatikanskog koncila, dok 11. ožujka obilježavamo 23. obljetnicu smrti sluge Božjega kardinala Franje Kuharić povodom koje je Zagrebačka nadbiskupija objavila nekoliko istaknutih kardinalovih govora na koncilu u čijem radu je i sam sudjelovao. Jedan od njih posvećen je zaštiti nevinih koje se „više ubija u utrobi majke nego u mnogim ratovima“.

Na današnji dan, 11. ožujka 2002. godine, u Zagrebu je preminuo kardinal Franjo Kuharić.

Posvetnu molitvu Bezgrešnom Srcu Marijinu zagrebački nadbiskup kardinal Franjo Kuharić izrekao je 15. siječnja 1992. na svetoj misi za mir u zagrebačkoj katedrali, povodom međunarodnog priznanja Republike Hrvatske.

Uoči Papinog dolaska u Hrvatsku, kardinal Kuharić je isticao da je papa Wojtyla zadužio Hrvatsku i hrvatski narod koji mu to nikada ne bi smio zaboraviti. Nazivao ga je anđelom mira. „I onda kada smo bili neshvaćeni, pogaženi i potlačeni, u njemu smo imali zagovornika i zaštitnika”, govorio je.

Na današnji dan 1991. godine u marijanskom svetištu u Mariji Bistrici povodom blagdana Velike Gospe kardinal Franjo Kuharić obratio se čitavom hrvatskom narodu s porukom da ne mrzi i da se ne osvećuje, jer samo tako može pobijediti u Domovinskom ratu.

Pročitajte što je o ispovijedi zapisao omiljeni kardinal.

Prva Ljetna škola djece Roma u Hrvatskoj održana je u Zagrebu od 2. do 12. srpnja 1994. godine u  Učeničkom domu Marije Jambrišak, kao dopunska nacionalna, ali i međukulturna škola za pripadnike romske nacionalne zajednice. Polaznici ljetne škole bili su učenici iz romskih naselja iz cijele Hrvatske (različite socijalne, kulturne, jezične i vjerske sredine), a organizatori: Savez udruženja Roma Hrvatske i Odbor za pastoral Roma-Hrvatske biskupske konferencije, uz potporu Ministarstva prosvjete i kulture. 

9. lipnja 1990. u izjavi za Večernji list predsjednik Srpske demokratske stranke Jovan Rašković naglasio je da će zastupnici SDS-a sudjelovati u radu Sabora SR Hrvatske na sjednici zakazanoj za 20. lipnja. Time će biti odmrznuti odnosi te stranke sa Saborom SR Hrvatske, koji su prekinuti nakon napada na predsjednika SDS-a u Benkovcu Miroslava Mlinara te je dodao: „Ne moramo se u svemu slagati, ali moramo poštovati novoizabranu vlast u Hrvatskoj i s njom surađivati. Također je za našeg zastupnika predviđeno jedno od potpredsjedničkih mjesta u novom hrvatskom Saboru." Upravo je Raškoviću pripalo to potpredsjedničko mjesto.