Kanonizaciji prvog hrvatskog blaženika nadaju se dominikanci i Kažotićevi štovatelji, čiji je postupak otvoren u travnju 2010. godine.

Mučenice iz Compiegnea poznate su diljem svijeta zahvaljujući operi Francisa Poulenca „Razgovor karmelićanki“ iz 1956., temeljenoj na istoimenom djelu Georgesa Bernanosa, a papa Franjo ih je 18. prosinca 2024. g. proglasio svetima zbog podnesenog mučeništva iz mržnje prema vjeri.

„Papa Franjo pripisao je drugo čudo talijanskom tinejdžeru koji je u kratkom životu koristio svoje kompjutorske vještine za širenje vjere i time mu omogućio da bude proglašen svecem, prvim u generaciji milenijalaca", donosi Index.hr.

Dana 21. lipnja 1970. godine, papa Pavao VI. u prisustvu svih hrvatskih nadbiskupa i biskupa, nekoliko stotina hrvatskih svećenika, redovnika i redovnica te oko 15 tisuća hodočasnika iz svih krajeva hrvatskoga etničkog teritorija, tada u sastavu komunističke Jugoslavije, stare dijaspore te iseljeništva, proglasio je prvoga sveca iz reda hrvatskoga naroda – Nikolu Tavelića.

Papa Ivan Pavao II. proglasio je Ivana Merza blaženim u lipnju 2003. godine. Danas, dvadeset i dvije godine kasnije, prisjećamo se tog velikog trenutka za Crkvu u Hrvata – ali gledamo i naprijed, prema mogućoj kanonizaciji.

Postulator kauze blaženog Alojzija Stepinca mons. Juraj Batelja, u srijedu 18. lipnja, nakon Opće audijencije kratko se susreo s papom Lavom XIV. Tom je prigodom izvijestio Svetog Oca o tijeku kauze te mu predao knjigu o povijesti augustinaca na hrvatskom ozemlju.

Kanonizacije dvojice mladih svetaca – jednog s početka 20. stoljeća, te prvog sveca 21. stoljeća – bile su s nestrpljenjem iščekivane zbog velike pobožnosti među vjernicima.

Papa Pio XI. proglasio je Tereziju od Djeteta Isusa i Svetog Lica svetom prije točno 100 godina, 17. svibnja 1925. godine. Evo što je mladić Ivan Merz poručio o Maloj Tereziji ubrzo nakon njenog proglašenja svetom.

Sestru Faustinu Kowalsku svetom je proglasio papa Ivan Pavao II. 30. travnja 2000. godine čime je postala prva proglašena svetica u novom tisućljeću.

U više je prigoda zagrebački nadbiskup Dražen Kutleša osobno susretao papu Franju te je većinu svoje biskupske službe proveo u njegovu pontifikatu. „Iako nije osobno posjetio Hrvatsku kao papa, njegovi brojni znakovi pažnje pokazali su da Hrvatsku ne nosi samo u diplomatskoj svijesti, nego u molitvenom srcu“, rekao je nadbiskup u razgovoru za Glas Koncila.