Joseph Ratzinger, koji je služio kao 265. papa, ostavio je dubok trag u Crkvi, ali i njezinu odnosu sa svijetom. Trajno je njegovo naslijeđe u povijesti Crkve te je druga godišnjica smrti Pape emerita prigoda prisjetiti se njegova otiska u vremenu.

Prije dvije godine preminuo je papa Benedikt XVI. čiji su teološki genij, dosljednost istini i zaljubljenost u Božje Srce pronašli svoj konačni izričaj u njegovim posljednjim riječima, 31. prosinca u 9:34: „Isuse, volim te!“

Godišnja Ratzingerova nagrada za izvanredni doprinos na području teologije dodijeljena je u petak, 22. studenoga, japanskom kiparu za umjetnički rad na pročelju bazilike Svete obitelji u Barceloni i irskom profesoru i autoru nekoliko istaknutih publikacija o Benediktu XVI.

Naslovi internetskih portala koji su popratili objavljivanje dokumenta Dikasterija za nauk vjere sugeriraju kako do sada još nije postojao dovoljno čvrst i jasan stav o zabrani pridruživanja katolika masonskim društvima. Donosimo kontekst u kojem je nastao navedeni dokument te jasan stav Katoličke Crkve o masonskim društvima i katolicima star više od 100 godina.

Dana 19. travnja 2005. za Papu je izabran na konklavi u Sikstinskoj kapeli kardinal Joseph Ratzinger. Izbor je obavljen nakon četiri kruga glasovanja.

Bestseler dugogodišnjega osobnog tajnika Benedikta XVI. mons. Georga Gänsweina jedan je od najiščekivanijih knjižnih noviteta vjerske tematike, a već sada je dostupan u pretprodaji na Verbumovim web stranicama.

Izgubljene gotovo 30 godina u jednoj austrijskoj opatiji, audio kasete s predavanjima pokojnog bivšeg kardinala Jospeha Ratzingera konačno su pronađene. Vrpce prikazuju bivšeg papu i kardinala kako "vodi svoje slušatelje, malim, opreznim, ali promišljenim koracima, kroz gust teren teologije priče o stvaranju."

Bogoslovi Hercegovačke franjevačke provincije na svojoj internetskoj stranici fra3.net pokrenuli su novi projekt. U nekoliko video priloga osvrtat će se na trag koji je papa Benedikt XVI. ostavio u povijesti Crkve, ali osobito na bogatstvo njegove teološke misli. Prvi prilog pripremio je fra Serđo Ćavar.

„Kad sam doktorirala i kad smo priređivali knjigu za izdavanje u ‘Kršćanskoj sadašnjosti’, netko mi je predložio da bih disertaciju mogla poslati papi emeritusu. Odgovoru se nisam ni nadala. Naravno da me je silno i iznenadilo i obradovalo kad sam nakon dva mjeseca dobila odgovor, i to osobno od samoga Benedikta, a ne od nekog njegova delegata", kaže za Glas Koncila dr. sc. Nedjeljka s. Valerija Kovač.