Dezinformacije predstavljaju složen problem s ozbiljnim posljedicama za društvo. Kako bi se one prepoznale i kako bi se pojedinci, pa i društvo u cijelosti, mogli boriti protiv njih, važno je razumjeti njihove osnovne karakteristike.

Izraz „lažne vijesti“ ima dugu povijest, ali posebno je postao poznat u posljednjih desetak godina. Toliko je bio popularan da je 2017. proglašen riječju godine. Ipak, stručnjaci ga danas izbjegavaju jer previše pojednostavljuje problem i često se koristi u političke svrhe.

Većina hrvatskih građana dezinformacije o vjerskim temama najčešće nalazi na društvenim mrežama i internetskim portalima.

U okviru KAT projekta provedeno je istraživanje o povjerenju hrvatskih građana u medije, s naglaskom na vjerske teme. Na pitanje koje hrvatske vjerske medije poznaju, najviše je građana izdvojilo Glas koncila (33%), HKR – HKM (32%) te Laudato TV (23%).

U vremenu kada se dezinformacije šire brže nego ikad, sposobnost kritičkog promišljanja postaje ključna zaštita svakog pojedinca. Upravo su medijske kompetencije, odnosno vještina prepoznavanja pouzdanih izvora, provjere činjenica i razumijevanja digitalnog okružja, najvažniji u borbi protiv dezinformacija.

Svjetski ekonomski forum, u suradnji s Marsh McLennan i Zurich Insurance Group, predstavio je u siječnju 2024. svoje tradicionalno godišnje izvješće Global Risks Report 2024 koji se temelji na istraživanju provedenom među gotovo 1500 stručnjaka iz akademske zajednice, privatnog sektora, međunarodnih organizacija i organizacija civilnog društva te politike.

Projekt Hrvatskog katoličkog sveučilišta i partnera Hrvatskog katoličkog radija i Hrvatskog društva katoličkih novinara prošao je na javnom pozivu za dodjelu bespovratnih sredstava za uspostavu sustava provjere točnosti informacija u okviru mjere „Uspostava provjere medijskih činjenica i sustava javne objave podataka“, objavila je 4. srpnja 2023. Agencija za elektroničke medije.