Emisija "S druge strane ogledala" emisija je u kojoj se ne bježi od obiteljskih, bračnih i komunikacijskih problema, već hrabro staje pred ogledalo svoje stvarnosti uz pomoć svećenika i psihoterapeuta doc. dr. sc. Josipa Bošnjakovića, predsjednika Hrvatskog društva bračnih i obiteljskih savjetovatelja (HRD BiOS) i njegovih suradnika. HKR je od 2015. do 2018., kroz tri sezone emitirao emisiju „S druge strane ogledala” koja se od ove jeseni ponovno vraća, sada u tjednom ritmu, srijedom u 20 sati.

"Različiti autori navode kako gubitak djeteta tijekom trudnoće predstavlja iznimno bolno i traumatsko iskustvo za mnoge žene, kao i za muškarce ", piše Anita Dučkić Sertić, sveučilišni specijalist psihosocijalnog pristupa u socijalnom radu; diplomirani kateheta; logoterapeut i službeni izmiritelj pri Ministarstvu pravosuđa za portal Hrvatskoga društva bračnih i obiteljskih savjetovatelja čiji tekst prenosimo u cijelosti.

Online svijet, digitalna komunikacija, online platforme, ekrani, aplikacije… sve su to pojmovi koje u društvu ne povezujemo odmah s populacijom starijih, baka i djedova. Za njih je, smatra se, sve to nepoznanica, poveznica s mladima i potpuno novi svijet. No, u dobu u kojem živimo, i najstariji su bili primorani pustiti barem dio ekrana u svoju svakodnevicu. I u tome nema ništa pogrešno. Prednosti se najviše očituju u spajanju generacija mladih i starijih, razbijanju stereotipa o generacijskom jazu i nerazumijevanju, kao i stereotipa da naše bake i djedovi nisu spremni za digitalnu eru.

Po svojoj naravi upućeni smo na druge, živimo od kontakta s drugima, od pogleda, dodira, izmijenjenih riječi, gesta, pažnje, suosjećanja, razumijevanja. Stoga ne čudi kako smo počeli biti tjeskobni, uplašeni, anksiozni i na samu pomisao kako ćemo trebati ići u „samoizolaciju“, te se sada govori o mogućnosti njezina smanjenja s 14 na 10, ili čak na 5 dana. Naslov ovog promišljanja može biti provokativan, dapače i buntovan, no moje promišljanje želi ići u smjeru kako trebamo biti vrlo oprezni, odnosno od velike je pomoći ukoliko određene stvarnosti i na etimološkoj razini drugačije nazivamo.

U pubertetu dolazi do posebno velikih promjena u limbičkom dijelu mozga koji je ključan za formiranje emocija i sjećanja te regulira ritam srca i krvni tlak. Zbog velikih promjena, u ovom dijelu mozga dolazi do jakih emocija te se stvara poprilična zbrka i buka u kanalima komunikacije, posebice s odraslima. Kako u tim godinama sačuvati dobar odnos s adolescentom?

Preljub je bračna nevjera, odnosno oblik izvanbračnog seksa koji je kršenje bračnih obveza od strane jednog od supružnika, kaže Wikipedia. No, je li to baš tako?

Bračni parovi današnjim načinom života vrlo često krizne situacije nastale izvan bračnog odnosa rješavaju međusobnim optuživanjem i osuđivanjem. U bračni odnos tada donose vlastite neizgovorene emocije straha, tuge, nemoći i ljutnje te ih projiciraju na svoga supruga ili suprugu, okrivljujući njega ili nju za svoje loše raspoloženje. Na ovaj način vanjska kriza neminovno „zarazi“ i bračni odnos. Takav bračni odnos postaje krhak, slab, nemoćan, odnosno takav da čini supružnike još nemoćnijima.

U situaciji kada oba roditelja rade, a djeca ne idu u vrtić, spas su djedovi i bake. "Baka i djed servis" blagodat je za roditelje, ali i za unuke. Kako na to gledaju bake i djedovi? Prenosimo tekst Hrvatskog društva bračnih i obiteljskih savjetovatelja, koji je svojevrsno malo istraživanje.