„Jedno stoljeće između njih. Ali ista evanđeoska logika: velik si onda kada štitiš onoga koji je slabiji od tebe. To je možda najvažnija poruka ovog dana“, istaknuo je u propovijedi splitsko-makraski nadbiskup Zdenko Križić na misnom slavlju u crkvi Svete Obitelji povodom proslave 1050. obljetnice smrti kraljice Jelene, 950. obljetnice krunidbe kralja Dmitra Zvonimira te 50. obljetnice velikoga solinskog slavlja iz 1976. u subotu 10. listopada na Gospinu otoku u Solinu.

Dan hrvatskih mučenika na Udbini obilježen je u subotu, 13. rujna. Tog dana Hrvatska odaje počast svojim mučenicima, braniteljima, stradalnicima i žrtvama, koji su na bilo koji način, bilo gdje i u bilo koje vrijeme kroz povijest stradali za svoj narod, vjeru i domovinu.

Papinska pisma svjedoče o aktivnom zanimanju i uključenosti rimske kurije u crkvena i politička zbivanja u Hrvatskoj.

Veliki požar iznad Kaštela u lipnju 2025. ugrozio je crkvu sv. Jurja koju su vatrogasci uspjeli obraniti od vatre.

Uoči proslave 1100. obljetnice Hrvatskoga kraljevstva i povijesnih splitskih crkvenih sabora u subotu 5. srpnja, Tomislavgrad je i nama otvorio svoja vrata. Kroz njih nas je u povijest i sadašnjost ljudi i kraja uveo fra Bože Milić, gvardijan franjevačkog samostana.

Godina 2025. godina je velikih obljetnica za hrvatski narod. Obilježava se 1100. obljetnica održavanja splitskih sabora te spomen Tomislava kao prvoga hrvatskog vladara koji je oslovljen kao kralj. S velikim ponosom Hrvati se spominju kralja Tomislava, no znamo li zbog čega se točno njime ponosimo?

Zaboravljamo li svoju baštinu i kršćanske korijene u Hrvatskoj? bila je glavna tema Argumenata Hrvatskoga katoličkoga radija u kojima su 18. svibnja gostovali: prof. dr. sc. Mirjana Matijević Sokol s Fakulteta hrvatskih studija; izv. prof. dr. sc. Tomislav Galović sa Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i doc. dr. sc. Daniel Patafta sa zagrebačkog KBF-a.

Kruna svetog Stjepana bila je simbol ugarske prevlasti nad zemljama koje su joj pripadale, među kojima je od početka 12. stoljeća bila i Hrvatska. Izborom Kolomana za hrvatskoga kralja ona je ušla u državnu zajednicu s Ugarskom, među takozvane "zemlje krune svetog Stjepana".