Vrsta patnje koja može biti posvećujuća povezana je s grijehom na širi način – sa zlom u svijetu općenito za razliku od patnje uzrokovane vlastitim grijehom koja dolazi iz naše unutrašnjosti i povezana je s grijehom – kroz našu sklonost i pristanak na zlo.

Kako se ispovijedati kad drugi uokolo stoje, čekaju red i slušaju? Koliko novca dati pri blagoslovu obitelji? Zašto nam na blagoslov obitelji ne dolazi župnik osobno? Na ova i druga pitanja u petak, 20. prosinca u emisiji HKR-a „Halo, velečasni?“ odgovarao je vlč. Ljubo Vuković, župnik župe Sv. Nikole Tavelića u Kustošiji u Zagrebu. Slušateljima je čestitao nadolazeći Božić te ih pozdravio do iduće emisije - 17. siječnja.

Kako je Stari zavjet gledao na grijeh i što je za starozavjetnoga čovjeka značio „grijeh”? Što Novi zavjet otkriva o grijehu?

Kako Crkva gleda na tetoviranje? Jesu li tetovaže/tetoviranje grijeh?

Ne dopustite da vas ovi suptilni načini na koje često opravdavaomo svoje grijehe udalje od Božje milosti!

Svi griješimo i padamo. Imajmo na umu da su ti grijesi uteg oko našeg vrata, zamagljuju nam vid i zapreke su našem odnosu s Kristom. Češći odlazak na ispovijed velik je korak, ali razmislite o prilikama da se oslobodite tog tereta povećanom samosvijesti, drugačijim djelovanjem, dubljim razmišljanjem, snažnijim molitvenim životom i iskrenim pouzdanjem u Božje milosrđe.

"Počni danas živjeti bez grijeha, pa ćeš se vratiti u svoj rodni zavičaj. Tko se želi vratiti k Bogu, u njegov dom, nastojat će više ne griješiti", piše u novoj tjednoj kolumni za Hrvatsku katoličku mrežu fra Goran Azinović.

Od svih gubitaka koje je čovjek pretrpio u proteklih stotinu godina, niti jedno lišavanje nije bilo tako strašno kao odricanje od osjećaja krivnje. Ne, krivnja nije osobito kršćanska. Univerzalna je. Zapravo, Katolička crkva je bila i ostaje najbolje pripremljena za suočavanje s krivnjom i pružanjem lijeka u obliku oproštenja.

Možemo li pretpostaviti da bi napuštanje koncepta slobodne volje dovelo do humanijeg društva? Oduvijek smo znali da je čovjek veći od zbroja svojih dijelova, da čovjeka ne možete rasjeći i pronaći njegovu dušu, a još manje njegovu slobodnu volju.

Gledajući unazad, sada već davne 1946. godine, papa Pio XII. izjavio je: Grijeh ovog stoljeća jest gubitak osjećaja grijeha. Od tada, pa do danas, pošast gubitka ovog osjećaja malo po malo, neprimjetno sve više postaje izraženija.