Kako bi  izbjegli poslovne modele koji unovčuju dezinformacije, osnivači GDI-ja prepoznali su da komercijalne tvrtke, istraživači i kreatori politika trebaju pristup neovisnim ocjenama rizika od dezinformacija u određenim medijima.

Nedavno je na mrežnim stranicama Hrvatske katoličke mreže objavljen kratki videouradak u kojem teksaški svećenik o. David Michael objašnjava je li dopušteno kasniti na misu. No, to se pitanje često veže s još jednim pitanjem: „Do kada smijem/mogu doći na misu da smijem/mogu pristupiti svetoj pričesti?“ S obzirom na aktualnost teme i zastupljenost u medijima i virtualnom svijetu odlučili smo istražiti smijemo li/možemo li zakasniti na misu i s obzirom na kašnjenje na misu smijemo li/možemo li pristupiti svetoj pričesti. Razgovarali smo s liturgičarom vlč. mr. sc. Tomislavom Hačkom.

Od optužbe da je fra Leo Petrović organizirao ubojstvo srpskopravoslavnih svećenika, pa do toga da je bio jedan od ustaških glavešina, brojne su laži iznesene u romanu "14. februar 1941." autora Dragana Markovine. Donosimo istinu.

Brojni mediji objavili su da na svetkovinu Bogojavljenja odnosno Sveta tri kralja većina građana raskićuje svoja božićna drvca i uklanja ukrase jer smatra da tada završava božićno vrijeme, što se ne slaže s naukom Crkve.

Nastavljajući niz edukativnih radionica namijenjenih maturantima, zadnje tri radionice održane su u Klasičnoj gimnaziji fra Marijana Lanosovića s pravom javnosti u Slavonskom Brodu, Ženskoj općoj gimnaziji Družbe sestara milosrdnica s pravom javnosti u Zagrebu te za maturante XVIII. gimnazije iz Zagreba. Projektom „Kritička analiza dezinformacija o vjerskim temama (KAT)“ želi se osvijestiti važnost edukacije mladih o dezinformacijama. 

Ponekad se ljudi sjete da su određenu informaciju negdje pročitali, ali se ne sjećaju da je izvor bio neki neprovjereni portal ili pak ispravak koji je informaciju razotkrio kao netočnu. Učestalo izlaganje takvim sadržajima može povećati osjećaj da su pogrešne informacije zapravo istinite. Ponavljanje stvara percepciju grupnog konsenzusa koji može rezultirati kolektivnim pogrešnim pamćenjem.

Šesti broj studentskog lista Hrvatskog katoličkog sveučilišta ima posebnu temu „Važnost i kritičke analize i borbe protiv dezinformacija”. U uvodniku uredništvo napominje da je riječ o posebnom broju koji se objavljuje u sklopu projekta „Kritička analiza dezinformacija o vjerskim temama” koji provodi Odjel za komunikologiju HKS-a s partnerima.

U tjedniku Nacional objavljen je 28. svibnja 2024. niz netočnih informacija u članku pod naslovom: „ŠOKANTNO Vjeroučitelj u Splitu srednjoškolcima objašnjavao da se pobačaj radi – vješalicom”.

„Kleveta i ogovaranje su smrtni grijeh, ali ipak manje opasan od dezinformacije. Dezinformacija je pristrano iznošenje činjenica, namjerno prešućivanje istine kako bi se onemogućilo slušatelja ili gledatelja da stvori ispravan sud. Molim vas, izbjegavajte ova tri grijeha”, upozorava papa Franjo te potiče na svakodnevno suočavanje s tim grijesima.

Ne tako davno u ovoj smo rubrici pisali o važnosti promišljanja o vizualnim (dez)informacijama. Naime, pitanje istinitosti slike (kako statične tako i one u pokretu) u digitalnim medijima – uz sve snažniji razvoj alata generativne umjetne inteligencije i sve sofisticiranije oblike vizualnih manipulacija poput deepfakea – postalo je važnije no ikad. Premda se istraživanja dezinformacija primarno bave tekstualnim manipulacijama, autori koji proučavaju vizualne dezinformacije ističu kako one zapravo mogu biti i puno opasniji alat manipulacije.