Što je gotovo redovito u fokusu političkih (politikantskih?) bavljenja Crkvom u predizborno vrijeme? Prije svega to je – što iz lijevog spektra redovito povuku kao „krunsko“ pitanje – vjeronauk u školama. Zatim su na redu ugovori između Svete Stolice i RH u cjelini ili djelomično i, naravno, financiranje Crkve iz Državnog proračuna. Ističu se „privilegiji“ Crkve na čemu se žele steći politički poeni, barem onih glasova koji su tradicionalno naklonjen ljevici (ako ona još postoji?), a pritom se koriste neprimjerene sintagme poput, primjerice objede, da Crkva parazitira na račun građana.

Naslovi internetskih portala koji su popratili objavljivanje dokumenta Dikasterija za nauk vjere sugeriraju kako do sada još nije postojao dovoljno čvrst i jasan stav o zabrani pridruživanja katolika masonskim društvima. Donosimo kontekst u kojem je nastao navedeni dokument te jasan stav Katoličke Crkve o masonskim društvima i katolicima star više od 100 godina.

Drugim edukativnim susretom sudionika projekta Kritička analiza dezinformacija o vjerskim temama održanim 26. siječnja 2024. u zgradi Hrvatske biskupske konferencije u Zagrebu nastavljene su projektne aktivnosti započete 1. rujna 2023., a koje će trajati do 28. veljače 2025. Na susretu su sudjelovali članovi nositelja projekta Hrvatskoga katoličkog sveučilišta i partnera Hrvatskoga katoličkog radija, Hrvatskoga društva katoličkih novinara i medijski profesionalac Ivica Zadro, te više pridruženih partnera. Dio sudionika je pratio događanje putem internetske platforme.

U članku naslovljenom „Šibenski biskup ministrici kulture: ‘Zaustavite koncerte pokraj katedrale, od buke će pasti Sveti Mihovil!‘“ piše da je biskup Tomislav Rogić obavijestio Ministarstvo kulture i medija o ugroženosti šibenske katedrale i uputio zamolbu za sprječavanje moguće štete.

Napredak tehnologije omogućio je puno jednostavnije stvaranje, ali i manipuliranje vizualnim sadržajima – kako fotografijama, tako i videom.

Djeca su u današnje digitalno doba uronjena u svijet informacija i različitih medijskih sadržaja koji vrlo lako postaju dijelom njihove svakodnevice. Ipak, zbog velike količine informacija, često se suočavaju s izazovima provjere i procjene točnosti i kvalitete svake informacije i sadržaja kojim su izloženi. Upravo je to jedan od glavnih razloga za poticanje i osnaživanje vještina digitalnih pismenosti, posebice kada je riječ o kritičkom vrednovanju i izgradnji kritičkog mišljenja kod djece.

Širenje dezinformacija je u digitalnom svijetu postala svakodnevica što je i jedan od razloga za sve više znanstvenih, stručnih i praktičnih inicijativa posvećenih upravo tom izazovu. Složenost pri razumijevanju dezinformacija, kao i prepoznavanju posljedica koje njihovo širenje i dijeljenje može donijeti, uočena je osobito kroz proučavanje digitalnih medijskih publika, njihovih navika i općenitog utjecaja medija na publike i javno mnijenje.

Rekli bismo - povijest se ponavlja, iako ima i ona kako je „povijest učiteljica“. Ali izgleda, da ni kad je Božić u pitanju nismo baš puno naučili, iako se „on ponavlja“ već više od 2000 godina.

Sve ubrzanija, raznovrsnija i upitna kvaliteta dostupnih informacija u okrilju medijske platforme, s jedne strane i velika količina objavljenih dezinformacija te način, stil i uvjeti kojima se žele potaknuti promjene i/ili aktivnosti disperzirane (medijske) publike s druge strane, dovode do pitanja: urušavaju li se tradicionalni sustavi vrijednosti i važnosti medijskog sadržaja i je li u takvim izmijenjenim okolnostima došlo do uzdrmavanja osjetljive ravnoteže između javne odgovornosti i privatnih profita te interesa javnih prenositelja sadržaja?

Mnogi su mediji Deklaraciju "Fiducia supplicans - Molitveno povjerenje" o pastoralnom značenju blagoslova protumačili kao "radikalni zaokret" Crkve", odnosno "kontroverznu odluku" ili pak "dokument koji će izazvati burne reakcije, navodeći kako je papa odobrio blagoslov istospolnih parova. Kako bi vjernici trebali shvatiti Deklaraciju "Fiducia supplicans - Molitveno povjerenje", pojasnili su teologinja izv. prof. Ana Begić i vlč. Damir Ocvirk.