U organizaciji Odjela za komunikologiju Hrvatskoga katoličkog sveučilišta, u ponedjeljak, 25. ožujka 2024. u dvorani „Bl. Alojzija kard. Stepinca“ HKS-a održan je okrugli stol s temom „Povjerenje u medije i dezinformacije o vjerskim temama“. Okrugli stol dio je projekta „KAT - Kritička analiza dezinformacija o vjerskim temama“ koju spomenuti sveučilišni odjel provodi u partnerstvu s Hrvatskim katoličkim radijem, Hrvatskim društvom katoličkih novinara i samostalnim novinarom Ivicom Zadrom, a uz financijsku potporu Agencije za elektroničke medije i Ministarstvo kulture i medija u okviru projekta EU „NextGenerationEU“. Ova tema je privukla medijske djelatnike iz različitih medija, ali i studente, poglavito novopokrenutog predmeta posvećenog medijima i dezinformacijama.

"Činjenica je da ponašanje Alojzija Stepinca tijekom Drugog svjetskog rata nije baš bilo idealno", rekao je u HRT-ovoj emisiji "Nedjeljom u dva" predsjednik SDP-a Peđa Grbin, ne obrazlažući svoju izjavu. No, je li to uistinu činjenica, kako tvrdi šef SDP-a, pitali smo vlč. mr. Tomislava Hačka, vicepostulatora za kauze beatifikacije i kanonizacije Zagrebačke nadbiskupije.

Iako je digitalni medijski prostor vrijedna platforma za informiranje, obrazovanje i zabavu, prepuna je i različitih izazova za digitalne publike, ponajviše u području medijsko-informacijskih manipulacija i dezinformacija. U tekstu donosimo pet ključnih skupova vještina digitalnih pismenosti.

Televizija je kao medij koji se donedavno smatrao pouzdanim izvorom vijesti i informacija, suočena s izazovima namjernog iskrivljavanja istine kao i manipulacije javnim mnijenjem.

Godinama su u medijima te na društvenim mrežama prisutni različiti napisi o ispravnom načinu primanja svete pričesti, a rasprava o tome eskalirala je za vrijeme pandemije kada se jedno vrijeme pričest mogla primati isključivo na ruku. S obzirom da su i sami vjernici zbunjeni te nisu sigurni čine li svetogrđe kad primaju pričest na ruku, u tekstu donosimo što kaže crkveni nauk.

Što je gotovo redovito u fokusu političkih (politikantskih?) bavljenja Crkvom u predizborno vrijeme? Prije svega to je – što iz lijevog spektra redovito povuku kao „krunsko“ pitanje – vjeronauk u školama. Zatim su na redu ugovori između Svete Stolice i RH u cjelini ili djelomično i, naravno, financiranje Crkve iz Državnog proračuna. Ističu se „privilegiji“ Crkve na čemu se žele steći politički poeni, barem onih glasova koji su tradicionalno naklonjen ljevici (ako ona još postoji?), a pritom se koriste neprimjerene sintagme poput, primjerice objede, da Crkva parazitira na račun građana.

Naslovi internetskih portala koji su popratili objavljivanje dokumenta Dikasterija za nauk vjere sugeriraju kako do sada još nije postojao dovoljno čvrst i jasan stav o zabrani pridruživanja katolika masonskim društvima. Donosimo kontekst u kojem je nastao spomenuti dokument te jasan stav Katoličke Crkve o masonskim društvima i katolicima star više od 40 godina.

Drugim edukativnim susretom sudionika projekta Kritička analiza dezinformacija o vjerskim temama održanim 26. siječnja 2024. u zgradi Hrvatske biskupske konferencije u Zagrebu nastavljene su projektne aktivnosti započete 1. rujna 2023., a koje će trajati do 28. veljače 2025. Na susretu su sudjelovali članovi nositelja projekta Hrvatskoga katoličkog sveučilišta i partnera Hrvatskoga katoličkog radija, Hrvatskoga društva katoličkih novinara i medijski profesionalac Ivica Zadro, te više pridruženih partnera. Dio sudionika je pratio događanje putem internetske platforme.

Napredak tehnologije omogućio je puno jednostavnije stvaranje, ali i manipuliranje vizualnim sadržajima – kako fotografijama, tako i videom.

Djeca su u današnje digitalno doba uronjena u svijet informacija i različitih medijskih sadržaja koji vrlo lako postaju dijelom njihove svakodnevice. Ipak, zbog velike količine informacija, često se suočavaju s izazovima provjere i procjene točnosti i kvalitete svake informacije i sadržaja kojim su izloženi. Upravo je to jedan od glavnih razloga za poticanje i osnaživanje vještina digitalnih pismenosti, posebice kada je riječ o kritičkom vrednovanju i izgradnji kritičkog mišljenja kod djece.