U okviru KAT projekta provedeno je istraživanje o povjerenju hrvatskih građana u medije, s naglaskom na vjerske teme. Na pitanje koje hrvatske vjerske medije poznaju, najviše je građana izdvojilo Glas koncila (33%), HKR – HKM (32%) te Laudato TV (23%).

Da ne znamo da smo u (pred)izbornom vremenu, možda bi vjernike mogli zaintrigirati neki medijski napisi i teme koje se, gle čuda, pojavljuju ciklički kako već dolaze izborne godine i izborno vrijeme. No, budući da već i po tim tekstovima možemo zaključiti o čemu je riječ, ali i to od kuda vjetar puše, neće nas začuditi da se povlače uvijek iste teme i uvijek isti argumenti.

U svjetovnim medijima vjernicima se podastiru zbunjujuće i nepotpune informacije o oprostu, stoga donosimo objašnjenje o oprostima u Katoličkoj Crkvi. Istinski smisao i svrha oprosta u Katoličkoj Crkvi često su – čak i među katolicima – pogrešno protumačeni kao ulaznica za raj ili trgovanje grijesima.

U organizaciji Odjela za komunikologiju Hrvatskoga katoličkog sveučilišta, u ponedjeljak, 25. ožujka 2024. u dvorani „Bl. Alojzija kard. Stepinca“ HKS-a održan je okrugli stol s temom „Povjerenje u medije i dezinformacije o vjerskim temama“. Okrugli stol dio je projekta „KAT - Kritička analiza dezinformacija o vjerskim temama“ koju spomenuti sveučilišni odjel provodi u partnerstvu s Hrvatskim katoličkim radijem, Hrvatskim društvom katoličkih novinara i samostalnim novinarom Ivicom Zadrom, a uz financijsku potporu Agencije za elektroničke medije i Ministarstvo kulture i medija u okviru projekta EU „NextGenerationEU“. Ova tema je privukla medijske djelatnike iz različitih medija, ali i studente, poglavito novopokrenutog predmeta posvećenog medijima i dezinformacijama.

"Činjenica je da ponašanje Alojzija Stepinca tijekom Drugog svjetskog rata nije baš bilo idealno", rekao je u HRT-ovoj emisiji "Nedjeljom u dva" predsjednik SDP-a Peđa Grbin, ne obrazlažući svoju izjavu. No, je li to uistinu činjenica, kako tvrdi šef SDP-a, pitali smo vlč. mr. Tomislava Hačka, vicepostulatora za kauze beatifikacije i kanonizacije Zagrebačke nadbiskupije.

Iako je digitalni medijski prostor vrijedna platforma za informiranje, obrazovanje i zabavu, prepuna je i različitih izazova za digitalne publike, ponajviše u području medijsko-informacijskih manipulacija i dezinformacija. U tekstu donosimo pet ključnih skupova vještina digitalnih pismenosti.

Televizija je kao medij koji se donedavno smatrao pouzdanim izvorom vijesti i informacija, suočena s izazovima namjernog iskrivljavanja istine kao i manipulacije javnim mnijenjem.

U medijima i na društvenim mrežama objavljeni su razni napisi o ispravnom načinu primanja svete pričesti, a rasprava o tome eskalirala je za vrijeme pandemije kada se jedno vrijeme pričest mogla primati isključivo na ruku. S obzirom na to da su i sami vjernici zbunjeni te nisu sigurni čine li svetogrđe kad primaju pričest na ruku, provjerili smo što kaže crkveni nauk.

Što je gotovo redovito u fokusu političkih (politikantskih?) bavljenja Crkvom u predizborno vrijeme? Prije svega to je – što iz lijevog spektra redovito povuku kao „krunsko“ pitanje – vjeronauk u školama. Zatim su na redu ugovori između Svete Stolice i RH u cjelini ili djelomično i, naravno, financiranje Crkve iz Državnog proračuna. Ističu se „privilegiji“ Crkve na čemu se žele steći politički poeni, barem onih glasova koji su tradicionalno naklonjen ljevici (ako ona još postoji?), a pritom se koriste neprimjerene sintagme poput, primjerice objede, da Crkva parazitira na račun građana.

Naslovi internetskih portala koji su popratili objavljivanje dokumenta Dikasterija za nauk vjere sugeriraju kako do sada još nije postojao dovoljno čvrst i jasan stav o zabrani pridruživanja katolika masonskim društvima. Donosimo kontekst u kojem je nastao navedeni dokument te jasan stav Katoličke Crkve o masonskim društvima i katolicima star više od 100 godina.