Zašto bi teolog molio ili se pouzdavao u Boga? Nisu li oni, baš poput farizeja poučeni u svemu o Bogu?

Filozofi su žarko željeli svijet strasti i smisla, ali za to nisu mogli pronaći nikakvo logično opravdanje. Poput mnogih neprijatelja religije od tada, filozofi su prekasno shvatili da postojanje postaje duboko mračnije kada se uskrati dobročinstvo Stvoritelja.

Akvinski ne bi mogao biti ni svetac ni veliki mislilac da nije bilo njegova dubokog osjećaja poniznosti. Vidjeti stvari onakvima kakve jesu, a ne onakvima kakve bih ja volio da jesu, znak je skromnog filozofa.

Tko je čovjek? Tko sam ja? Tko si ti? Što je svijet i odakle je? Što je patnja, zlo, smrt, koji svakodnevno prate čovjeka, unatoč napretku i razvoju svega čime se čovjek bavi? Što čeka čovjeka i svijet u budućnosti? Postoji li neki drugi život nakon ovozemaljskoga? Ova i slična pitanja prate čovjeka cijelog života, posebice kada se u njegovu življenju događaju “čudne” stvari, kada doživljava dublje promjene ili kada mora donositi važne životne odluke.