Povodom Dušnog dana Caritas Dubrovačke biskupije i ove je godine organizirao akciju „Sjetimo se“ u kojoj su djelatnici i volonteri u zajedništvu i molitvi obišli grobove na gradskim grobljima i položili cvijeće na mnoga zaboravljena počivališta.

Među ubijenima na Daksi od tadašnjeg režima, bilo je i sedam katoličkih svećenika. Četvorica su svećenici Dubrovačke biskupije: don Mato Dobud, don Josip Schmidt, don Mato Kalafatović-Milić i don Đuro Krečak. Dvojica su franjevci iz Reda Male braće, a to su fra Marijan Blažić i fra Toma Tomašić, te je jedan član Družbe Isusove o. Petar Perica.

Osim što se raspelo s Dakse smatralo čudotvornim zbog uslišanja brojnih molbi i vapaja vjerničkog puka, čudotvorno je i jer je preživjelo mnoga razaranja.

Zavjetno hodočašće „Marijanski zavjet za Domovinu“ završilo je u srijedu 27. kolovoza zahvalnim euharistijskim slavljem koje je u katedrali Gospe Velike u Dubrovniku predvodio predsjednik i duhovnik Udruge “Bratovština Marijanski zavjet za Domovinu” o. Ivan Ike Mandurić.

Pokojni fra Pijo Mate Pejić pokopan je, u četvrtak, 21. kolovoza, na groblju Danče u Dubrovniku.

„Hvala ti, dragi fra Ivane što si slomljen bio za nas, što si vjerovao kad je bilo teško, što si ljubio Krista više nego sebe“, poručio je preč. Jozo Duspara u homiliji na zlatnoj misi fra Ivana Gavrana koji je proslavio 50. obljetnicu svećeničkog ređenja.

U posebnom izdanju Domoljubnih minuta pod nazivom „Događaj tjedna“ novinar i povjesničar Borna Marinić svake nedjelje u 20 sati detaljnije i opširnije obrađuje događaje koji su obilježili Domovinski rat. U nedjelju 1. lipnja govorio je o povijesnim pregledu deblokade Dubrovnika.

Dubrovački biskup Roko Glasnović potaknuo je mlade da podignu svoj pogled u Gospodina i razvesele se, ne spuštajući pogled u pod, u svoje brige, te da se mole jer je molitva „disanje duše, pogled bačen prema nebu usred tjeskoba i briga“.

„On se ne umara biti s nama, mi se možemo umoriti, ali on usprkos našim pogreškama ne odustaje od nas“, poručio je dubrovački biskup Roko Glasnović na Uskrsnu srijedu 23. travnja na svetoj misi u Zatvoru u Dubrovniku s osobama lišenim slobode i djelatnicima ustanove.

Dubrovački biskup dr. sc. Josip Maria Carević pokrenuo je 1933. godine akciju da se na brdu Srđu iznad Dubrovnika postavi spomen-križ povodom 1900 godina od Kristove muke i smrti za spas čovječanstva. Stajao je sve do Domovinskog rata kada je srušen, no njegov se blagoslov time samo proširio.