Drugom polovicom 1993. u ratnom putu Planinske satnije Velebit započelo je svakako razdoblje najvećih aktivnosti. Uz klasične zadatke osmatranja neprijateljskih položaja, Satnija je doživljavala kadrovski preustroj. Nisu je više činili samo alpinisti već i novaci koji nisu poznavali planine kao prva postava Satnije 1991. godine.

16. srpnja 1992. Hrvatska Vlada na sjednici pod predsjedanjem premijera Franje Gregurića donijela je Uredbu o izmjenama i dopunama Zakona o pretvorbi društvenih poduzeća, prema kojoj će invalidi i obitelji poginulih dobiti dionice besplatno, a seljaci u pravima biti izjednačeni s zaposlenima. Vlada je posebnu pozornost pridala odnosima s Republikom Slovenijom.

Na današnji dan, 12. srpnja 1992., od posljedica ranjavanja u Bosanskoj Posavini, preminuo je heroj Domovinskog rata Zlatko Kolarik.

Na današnji dan, 11. srpnja 1992., tijekom oslobodilačkih akcija na hrvatskom jugu poginuo je heroj Domovinskog rata, "Tigar" Božidar Filkas.

O napetosti između JNA i građana na virovitičkom području već je bilo riječi u Domoljubnim minutama ovog mjeseca. Da se stanje nije popravilo uhićenjem oficira JNA govori i događaj od 10. srpnja 1991. kada su građani blokirali kolonu vozila JNA koja se kretala prema hrvatsko-mađarskoj granici.

Na današnji dan 1992. godine na jadranskoj magistrali nedaleko Neuma na putu prema bazi u mjestu Klek s ceste je izletio vojni kamion TAM-110 prepun gardista. Čak četvorica pripadnika 1. gardijske brigade „Tigrovi“ izgubila su život dok ih je devetero teško ranjeno.

Na današnji dan 1992. godine na prvoj crti bojišta, u Starom Grabovcu kraj Novske, vozilom Hrvatske vojske na minu su naletjeli pripadnici 53. samostalnog bataljuna Dugo Selo. Trojica su izgubila život – Vlatko Margetić, Ivica Horvatić te Filip Marušić.

Na dubrovačkom ratištu 13. rujna 1992. život je položio heroj Tigrova i Domovinskog rata Željko Barišić.

U neuspješnom pokušaju proboja prema opkoljenoj Hrvatskoj Kostajnici 9. rujna 1991. život je izgubio heroj Domovinskog rata 21-godišnji Mario Šalić.

Izvadci iz dnevnika predsjednika predsjedništva Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije Borisava Jovića jedan su od najdragocjenijih izvora kada je u pitanju raspad te države.