Katolička Crkva više je puta iskusila rizike umjetne inteligencije što je, možda, pridonijelo predanosti pape Franje etici umjetne inteligencije.

Iako je digitalni medijski prostor vrijedna platforma za informiranje, obrazovanje i zabavu, prepuna je i različitih izazova za digitalne publike, ponajviše u području medijsko-informacijskih manipulacija i dezinformacija. U tekstu donosimo pet ključnih skupova vještina digitalnih pismenosti.

Društvene mreže, kao glavni krivac i izazov u infodemijskom širenju (dez)informacija, nemaju inherentnu pozitivnu ili negativnu moć. Njihov učinak ovisi prvenstveno o ljudima koji ih koriste i načinu na koji ih koriste. U najboljem slučaju društvene mreže su dovele do demokratizacije informacija, ali u najgorem slučaju rezultirale su obiljem dezinformacija i omogućile nedovoljno kontrolirano širenje negativnog sadržaja. I u najboljem i najgorem slučaju takvo stanje na jedan novi način izaziva tradicionalne hijerarhije i sustave - postavlja pitanje vjerske pismenosti kao sposobnosti razumijevanja vjerskih sadržaja. U takvom svijetu vjerska pismenost je važna i svi je trebaju shvatiti ozbiljno, uključujući oni koji nisu vjernici. Veća vjerska pismenosti znači opremanje ljudi sa znanjem i vještinama za pouzdano razumijevanje i raspravljanje o vjerskim temama, točno i kritički.

Digitalno okruženje, a osobito vizualni sadržaji društvenih mreža poput TikToka i Instagrama, pogoršali su određene rizike izloženosti djece, posebice u području njihovog kognitivnog razvoja. Iako su digitalni mediji sastavni dio njihovog odrastanja, nužno je imati na umu i nedostatnu emocionalnu i mentalnu zrelost u procesima pristupa i odabira informacija te njihovog digitalnog širenja, ali i sveukupne procjene kvalitete sadržaja kojem su izloženi.