Božić je vrijeme raspjevanosti, predivnih melodija što oko nas bruje na sve strane. U velikim centrima ali i restoranima tihi božićni instrumentali ili gregorijanski napjevi mame na kupovanje i opušteno uživanje u jelima. Nitko za kupovanja ne pušta rock-glazbu, bučnu, koja odvraća pozornost. Mnogi su skladatelji pokušali izraziti u melodijama i tonovima svoje osjećaje glede tajna naše vjere. Svi su se veliki glazbenici okušali u skladanju dijelova mise, Kyrie, Gloria, Credo, Sanctus i Agnus Dei. Od velikana jedini G. Mahler, pokršteni Židov, nije skladao nijednu misu, jer se nije mogao suživjeti s riječima Vjerovanja – Credo. Bio je učenik velikoga A. Brucknera za koga se vodi postupak proglašenja blaženim jer je sva njegova glazba hvalopoj Stvoritelju.

Protestanti imaju svoju viziju Kristova djela spasenja te ne možemo njihove pjesme uvesti u našu liturgiju i slavljenje, ma koliko god takve pjesme budile u nama lijepe osjećaje. Ne smijemo dopustiti da nam lijepi osjećaji zauzmu mjesto razuma i ispravnog nauka.

Ovo je najstariji primjer ikad otkrivenih cijevnih organa i u izvrsnom je stanju. Početkom 20. stoljeća, tim arheologa otkrio je orgulje iz 12. stoljeća ispod bazilike Rođenja Isusova u Betlehemu. Orgulje, koje je stoljećima očuvala suha klima, najstariji su sačuvani primjeri cijevnih orgulja. Sada će ga španjolski povjesničar glazbe i orguljaš David Catalunya pokušati rekonstruirati kako bi mogao ponovno zvučati.

'Muka po Mateju' Johanna Sebastiana Bacha, 'Misa pape Marcela' Giovannia Pierluigia da Palestrina, 'Mesija' Georga Friedricha Händela i 'Rekvijem', odnosno misa za pokojne Wolfganga Amadeusa Mozarta globalno su poznate skladbe inspirirane Svetim pismom koje na bezvremenski način glazbeno utjelovljuju sakralno te povezuju čovjeka i Stvoritelja samo onako kako to umjetnost može.