U Stepinčevoj župi u Koprivnici pripremljen je bogat i raznovrstan program kojim se vjernici te župe, ali i cijeloga grada, mogu duhovno pripraviti za ovogodišnju proslavu blagdana svoga nebeskog zaštitnika.
Prvoga veljače započinje devetnica u čast blaženog Alojzija Stepinca, biskupa i mučenika. Devetnica kojom se pripremamo za Stepinčevo, namijenjena je za hrvatske katoličke obitelji (naravno, svatko je može namijeniti i na osobnu nakanu).
Velika obljetnica obilježena je svečanom misom koju je 6. siječnja u župnoj crkvi u Krašiću predvodio umirovljeni varaždinski biskup Josip Mrzljak, a propovijedao mons. Juraj Batelja, generalni postulator za kauze beatifikacije i kanonizacije Zagrebačke nadbiskupije.
Bl. Alojzije Stepinac pokopan je s knjižicom sv. Karla Boromejskog "Duhovni ugovor s Gospodinom Bogom našim - posljednja volja duše u obliku oporuke". S talijanskog je knjižicu prevela i predgovor napisala bl. Marija Propetog Isusa Petković, a izdao Samostan sestara "Kćeri Milosrđa"" u Blatu na Korčuli, 1935. godine.
Sveti Leopold Bogdan Mandić, zaštitnik Hrvatske kapucinske provincije, umro je u Padovi 30. srpnja 1942. godine. Ove se godine slavi 80. obljetnica njegove smrti. Pročitajte promišljanje koje je tim povodom fra Jure Šarčević poslao uredništvu našega portala o vezi zagrebačkih nadbiskupa sa sv. Leopoldom i hrvatskim kapucinima.
U montiranom procesu poput onog protiv Alojzija Stepinca, Jozo Ivančić je u Skopju osuđen radi neprijateljske propagande prema članku 118. na zatvorsku kaznu te je tri godine proveo po zatvorima u Nišu, Skopju, Kumanovom i Idrizovom. Nakon zapisnika nisu mu tri dana dali niti jesti niti piti. U zatvoru su ga nagovarali da će ga, ako prihvati režimski svjetonazor, čekati posao u Skupštini grada Beograda te mogućnost studiranja na fakultetu po odabiru. Ivančić je odbio ponude. Major mu je odgovorio da je zaslužio metak u čelo.
O 58. obljetnici smrti krašićkog župnika Josipa Vranekovića (1921. – 1964.) u Krašiću su se u srijedu 27. srpnja susreli biskupi i svećenici rodom iz krašićkog kraja.
Dana 15. srpnja 1945. godine zaredio je u zagrebačkoj katedrali nadbiskup bl. Alojzije Stepinac mladog Franju Kuharića za svećenika. Kuharić je tada imao 29, a bl. Alojzije Stepinac 47 godina.
"Kada ističemo svoju vjernost sv. Petru i njegovim nasljednicima, s ponosom ističemo i ponovno obećajemo i prisežemo vjernost. To je i pitanje našeg obraza i časti. Nitko s malo trunka poštenja neće odobriti postupak jednog Jude, koji je za 30 srebrnika prodao svog učitelja i dobročinitelja. Svaki pošten čovjek osjeća, da je to čin podlosti. A kolika smo dobročinstva mi primili od vrhovnog glavara Katoličke Crkve, o tome ćemo se uvjeriti jednom, kad stupimo s onu stranu groba", rekao je nadbiskup Stepinac u svojoj propovijedi u Zagrebačkoj katedrali, na svetkovinu sv. Petra i Pavla, 29. lipnja 1945.
Na spomendan sv. Alojzija Gonzage, 21. lipnja, u napuštenom selu Zbišina u župi Orlec na otoku Cresu svečano je obilježena stogodišnjica izgradnje mjesne kapele posvećene sv. Alojziju ili Alvižu kako ga zovu otočani.