Srbijanski medij B92 objavio je 3. listopada 2022. tvrdnju da je Hrvatski sabor ukinuo presudu komunističkih vlasti kardinalu Alojziju Stepincu.

Svećenik Splitsko-makarske nadbiskupije don Pavao (Pave) Vuković ispraćen je na posljednji počinak u petak, 11. srpnja u župi sv. Roka u Jesenicama u 96. godini života i 72. godini misništva.

Mrežna stranica nema-kompromisa.com navodi niz optužbi o blaženom Alojziju Stepincu, primjerice da je ubojica i jedan od najvećih zločinaca u povijesti hrvatskog naroda.

U srpnju 1935. godine na Mariji Bistrici dogodio se važan događaj za povijest Crkve u Hrvatskoj, ali i za cjelokupni hrvatski narod. U jubilejskom slavlju 250. obljetnice drugoga našašća bistričkoga kipa, na glavu Majke Božje i Maloga Isusa zagrebački nadbiskup Antun Bauer i koadjutor Stepinac položili su krune Kraljevine Hrvatske. Koja je bila poruka toga čina?

Apostolski nuncij u Italiji i San Marinu, monsinjor Petar Rajič, u razgovoru za Dnevnik PLUS RTV Herceg-Bosne govorio je o pontifikatu pape Franje, procesu kanonizacije blaženog Alojzija Stepinca, izboru pape Lava XIV., odnosu Europe prema kršćanstvu, izazovima za Katoličku Crkvu, kao i osobnoj povezanosti s Hercegovinom.

Postulator kauze blaženog Alojzija Stepinca mons. Juraj Batelja, u srijedu 18. lipnja, nakon Opće audijencije kratko se susreo s papom Lavom XIV. Tom je prigodom izvijestio Svetog Oca o tijeku kauze te mu predao knjigu o povijesti augustinaca na hrvatskom ozemlju.

Treća konklava zaredom trajala je dva dana – bijeli dim je najavio da su kardinali izabrali novoga Papu, Lava XIV., 8. dana marijanskog mjeseca svibnja kada se slavi nekoliko blagdana i obljetnica.

U povodu rođendana blaženog Alojzija Stepinca donosimo pregled izjava papa koji su prepoznavali njegovu svetost, mučeništvo i postojano svjedočenje vjere.

Hodočašće Marijanski zavjet za Domovinu započet će u Osijeku 14. lipnja a završiti u Dubrovniku 27. kolovoza. Cijelim putem hodočasnici će nositi moći blaženog Alojzija Stepinca.

U više je prigoda zagrebački nadbiskup Dražen Kutleša osobno susretao papu Franju te je većinu svoje biskupske službe proveo u njegovu pontifikatu. „Iako nije osobno posjetio Hrvatsku kao papa, njegovi brojni znakovi pažnje pokazali su da Hrvatsku ne nosi samo u diplomatskoj svijesti, nego u molitvenom srcu“, rekao je nadbiskup u razgovoru za Glas Koncila.