Crkva u Europi bogatija je za 174 novih blaženika, mučenika iz mračnog 20. stoljeća, žrtava nacizma u Francuskoj i građanskog rata u Španjolskoj.

U zagrebačkoj Vrbanićevoj ulici 1932. godine izgrađen je samostan s kapelom Majke Božje Lurdske, što ih je na blagdan sv. Petra i Pavla blagoslovio zagrebački nadbiskup Antun Bauer. Župu, povjerenu franjevcima Franjevačke provincije Presvetog Otkupitelja sa sjedištem u Splitu, 8. prosinca 1942. godine utemeljio je zagrebački nadbiskup Alojzije Stepinac, odvojivši je od Župe sv. Petra u Vlaškoj ulici. Samostan s kapelom postao je okupljalište Zagrepčana kao i doseljenika, osobito radničkih obitelji iz Dalmacije.

Izjava o nadnaravnosti, istaknuo je kardinal Fernández, ne jamči apsolutnu sigurnost o autentičnosti događaja; čak i u slučajevima koje Crkva priznaje, riječ je o takozvanim privatnim objavama u koje vjernici mogu, ali i ne moraju vjerovati.

Tijekom audijencije u petak, 24. listopada, papa Lav XIV. odobrio je kardinalu Marcellu Semeraru, prefektu Dikasterija za kauze svetaca, objavu dekreta o mučeništvu jedanaestorice svećenika.

Novi blaženik Lycarion May, redovnik švicarskog podrijetla, u Kataloniji je zapamćen kao odgojitelj siromaha i hrabar svjedok vjere u vrijeme narodnih ustanaka početkom 20. stoljeća.

Mrežna stranica nema-kompromisa.com navodi niz optužbi o blaženom Alojziju Stepincu, primjerice da je ubojica i jedan od najvećih zločinaca u povijesti hrvatskog naroda.

„Kristovo svjetlo blista u Ivanu Merzu…“, tim je riječima sveti Ivan Pavao II. započeo misu beatifikacije na Petrićevcu u Banjoj Luci, 22. lipnja 2003., gdje je proglasio blaženim katoličkog laika Ivana Merza. Bio je to njegovo 101. apostolsko putovanje, drugo u BiH.

Kongoanski laik Floribert Bwana Chui, ubijen u 27. godini života zbog otpora korupciji, bit će proglašen blaženim u nedjelju, 15. lipnja, u bazilici svetoga Pavla izvan zidina u Rimu.

Povijesna komisija za beatifikaciju kardinala Franje Kuharića započela je rad u utorak 27. svibnja pod vodstvom nadbiskupa Dražena Kutleše koji je Kuharića nazvao prorokom tišine i vjernosti. Članovi komisije istraživat će dubinu i širinu života sluge Božjega.

Osim kanonizacije bl. Karla Acutisa, kardinali su zbog smrti pape Franje otkazali i planirane beatifikacije od kojih je prva trebala biti na Uskrsnu subotu.