Križ – to su vrata u nebo, vrata u život!
U Velikom tjednu donosimo razmatranje o križu, koje su pripremile bosonoge karmelićanke iz Albanije.
U Velikom tjednu donosimo razmatranje o križu, koje su pripremile bosonoge karmelićanke iz Albanije.
Misionarke karmelićanke koje ove godine obilježavaju 23 godine djelovanja u Albaniji, pozivaju na molitveno zajedništvo 31. siječnja u 17:30 kada će moliti za sve prijatelje misija i dobročinitelje.
Albanski biskup otkriva kako je, unatoč odrastanju u komunističkoj zemlji, a zahvaljujući ljubavi i ustrajnosti svoje obitelji, otkrio svoj poziv i sačuvao vjeru.
Crkva u Hrvata bogatija je za jednog blaženika fra Alojzija Palića, hrabrog svjedoka Kristove ljubavi rodom iz Janjeva.
Don Srećko Franušić, svećenik Sapske biskupije u Albaniji rodom iz Luka s Pelješca, slavio je u petak 28. lipnja svoju mladu misu u crkvi sv. Vlaha u Stonu.
Papa Franjo odobrio je prefektu Dikasterija za kauze svetaca kardinalu Marcelu Semeraru objavljivanje dekreta o mučeništvu iz mržnje prema vjeri sluge Božjega fra Alojzija Palića, objavio je u četvrtak, 20. lipnja 2024. Tiskovni ured Svete Stolice.
Misionarke u Albaniji, sestre karmelićanke koje su u svibnju ove godine proslavile 21 godinu djelovanja u Albaniji, svakodnevno mole za sve Hrvate u domovini. Njihov karmelski misionarski život odvija se vrlo intenzivno. Kao što je Božja ljubav svakoga dana nova, tako se i kod njih uvijek nešto novo događa.
Misionarke u Albaniji, sestre karmelićanke koje su u svibnju ove godine proslavile 21 godinu djelovanja u Albaniji, svakodnevno mole za sve nas u domovini. Udružimo se u molitvi i 31. svibnja molimo s našim misionarkama u Albaniji, bosonogim karmelićankama.
Družba Kćeri Božje ljubavi (KBLJ) od samoga početka bila je misijska, bez obzira na to što takvo usmjerenje nije vidljivo iz samog njezina naziva. Dolaskom demokracije, 1992., Albanija je započela novu stranicu svoje povijesti u kojoj su i sestre ove družbe napravile veliki iskorak i započele u njoj svoje djelovanje.
Govor zadarskih Arbanasa 2010. godine proglašen je nematerijalnim kulturnim dobrom. Arbanaški još uvijek tinja u mjestu Arbanasi zahvaljujući ponajprije obitelji Ane Mazije čiji članovi i danas međusobno komuniciraju jedino tim govorom.
Ova stranica koristi dvije vrste kolačića: nužne tehničke kolačiće i kolačiće za analitiku. Slažete li se s korištenjem kolačića za analitiku?