Međunarodni dan obitelji slavi se 15. svibnja, a počeo se obilježavati od 1994. godine. Želja je bila “da obiteljski dan ne čine stvari nego srdačni odnosi roditelja i djece”. Tim povodom donosimo poruke i misli pape Franje, sv. Ivana Pavala II., zagrebačkog nadbiskupa kardinala Josipa Bozanića i riječkog nadbiskupa koadjutora Mate Uzinića. Usto, donosimo rezultate prošlogodišnjeg istraživanja o statusu višečlanih obitelji u društvu, a doznajte i tko (ne)brine o obitelji.
Papa Franjo proglasio je Godinu obitelji Amoris laetitia na svetkovinu sv. Josipa 19. ožujka ove godine, a koja će trajati do 26. lipnja 2022. kada će se u Rimu održati 10. svjetski susret obitelji.
Pogledajte video Papine poruke obiteljima „Obitelj u svjetlu Božje riječi“ koju je izrekao u zajedništvu s obitelji. Papa postavlja i daje odgovor na pitanje „Kako zamišljamo Božju ljubav?“. Nastavlja kako je obitelj konkretna stvarnost koja nam pomaže da vidimo kakva je Božja ljubav.
U Amoris laetitia papa Franjo ističe kako je bračni par koji voli i rađa život pravi i živi „kip“, kadar očitovati Boga stvoritelja i spasitelja. „Zato je plodna ljubav simbol Božjih intimnih stvarnosti.“
Sveti Ivan Pavao II. zajedništvo Presvetog Trojstva opisuje riječima „Naš Bog, u svojemu najdubljem otajstvu, nije samoća, već obitelj, jer u sebi ima majčinstvo, sinovstvo i bit obitelji koja je ljubav. Ta ljubav, u božanskoj obitelji, je Duh Sveti.“
Godina obitelji Amoris Laetitia inicijativa je pape Franje, čiji je cilj doprijeti do svake obitelji diljem svijeta kroz razne duhovne, pastoralne i kulturne prijedloge koji mogu biti implementirani unutar župa, biskupija, sveučilišta, crkvenih pokreta i obiteljskih udruženja.
To je godina u kojoj se nastoje dijeliti sadržaji enciklike Amoris laetitia koja progovara o radosti ljubavi; objaviti kako je sakrament braka dar i da u sebi sadrži preobražavajuću snagu ljudske ljubavi; omogućiti obiteljima da postanu aktivni agenti obiteljskog apostolata; osvijestiti mlade ljude o važnosti formacije u istini, ljubavi i u daru sebe inicijativama posvećenima njima; proširiti viziju i opseg obiteljskog apostolata kako bi se prihvatio međusektorski pristup, uključujući bračne parove, djecu, mlade, starije osobe i situacije obiteljske krhkosti.
Na blagdan svetog Josipa kardinal Josip Bozanić osvrnuo se na Svetu Obitelj i istaknuo da ona govori o prevažnoj i nezamjenjivoj ulozi obitelji u ljudskom društvu. „Obitelj je blagoslovljena ustanova koja djeci pruža i sreću i mir te im omogućuje razvoj i istinski napredak“, pojasnio je zagrebački nadbiskup. Potaknuo je da se u ovoj misi posebno moli za očeve obitelji da im sv. Josip pomogne vršiti očinsku službu, dužnost, poziv prema djeci, a supružničku prema ženi.
Riječki nadbiskup koadjutor mons. Mate Uzinić na svojoj Facebook stranici svim obiteljima poželio je blagoslovljen Međunarodni dan obitelji:
Dragi prijatelji i osobito drage naše obitelji!
Sa željom da nam i u ovim teškim vremenima još uvijek obilježenim pandemijom „obiteljski dan ne čine stvari nego odnosi“ i da „radost ljubavi“ bude motor koji će svim našim obiteljima, a osobito onima koje se suočavaju s poteškoćama, pomoći da ostanu ono što jesu, ali i Crkvi da postane još više obitelj za sve svoje članove, osobito one koji su se – nekad odlazeći, a nekad i ostajući – od nje najviše udaljili, svima nama i svim našim obiteljima želim blagoslovljen Međunarodni dan obitelji!
Međunarodni dan obitelji
Kako bi naglasili neprocjenjivu ulogu obitelji Ujedinjeni narodi su 1989. godinu proglasili Međunarodnom godinom obitelji, a 15. svibnja 1994. godine prvi put je obilježen Međunarodni dan obitelji pod krilaticom “Da obiteljski dan ne čine stvari nego srdačni odnosi roditelja i djece”. Namjera je bila istaknuti važnost obitelji i potaknuti društvo na donošenje odluka koje će osigurati bolji standard i kvalitetu života obitelji te pružiti podršku uvažavanju obiteljskog života, tradicije i običaja.
Obitelj je temeljna jedinica društva u kojoj se formiraju ljudi sa svojim obilježjima, stavovima i uvjerenjima. Danas, kada obitelj često nema ni vremena ni uvjeta za razvoj u zajedništvu i toleranciji, izuzetno je važno osvijestiti značajnost i ulogu obitelji. Naši roditelji, braća, sestre, djeca, bake i djedovi sudjeluju u razvoju osobnosti pojedinca, a što su međusobni odnosi članova obitelji skladniji i prožeti međusobnim poštovanjem veće su mogućnosti da ćemo imati kvalitetno, tolerantno i koherentno društvo.
A kako naše društvo gleda na obitelj, posebice velike obitelji?
Podsjetimo kako je Udruga obitelji s troje ili više djece “Obitelj 3plus” objavila rezultate prošlogodišnjeg istraživanja o statusu višečlanih obitelji u društvu. Ilustracija velikog istraživanja o društvenoj stratifikaciji pokazala je da se obitelji s više djece a priori svrstava u najnižu klasu. No, to ne odgovara istini te je takve predrasude potrebno mijenjati. Vesele i umorne, živahne i raščupane, ali i s jasnim ciljevima i svojim specifičnim obiteljskim stilom – takve su velike obitelji.
Rezultati ankete udruge Obitelji 3plus ukazali su na tri važne činjenice:
1. među velikim obiteljima postoje klasne razlike čiji trendovi slijede i trendove
u populaciji koje je pokazala studija društvene stratifikacije,
2. velike obitelji u Hrvatskoj u pravilu nisu pripadnici niže klase,
3. djeca nisu financijsko opterećenje, teret i prepreka na putu samoostvarenja, već najveće bogatstvo te glavni izvor radosti i sreće. Više možete pročitati ovdje.
Demografska slika Hrvatske – tko (ne)brine o obitelji?
Pruža li država dovoljnu potporu obitelji i na koji način? Koliko je u Hrvatskoj obitelji s više djece? Kako na njih gleda društvo? Tko može utjecati na demografsku obnovu države, osim nje same? Kolika je uloga i odgovornost lokalnih zajednica, civilnih udruga? Ima li Crkva osjećaja i rješenja za ovu problematiku i što konkretno čini ili može učiniti? Odgovore smo tražili u Argumentima HKR-a u ponedjeljak 3. svibnja. Gostovali su Branimir Stanić, glavni urednik Glasa Koncila, prof. dr. sc. Kristian Jambrošić, član Upravnog odbora udruge „Obitelji 3plus“ i prof. dr. sc. Zdenko Babić, predstojnik Katedre za socijalnu politiku Pravnog fakulteta u Zagrebu. Emisiju možete pogledati ovdje.
Argumenti: U Hrvatskoj u 2020. godini rođen najmanji broj djece ikad