"Književnost u službi dobra" bila je tema HKR-ovih "Novih valova dobrote" u kojima je 16. svibnja gostovala književnica Sonja Zubović. Urednica i voditeljica emisije bila je Katarina Varenica.
Podsjetivši na svoj nedavno objavljeni roman “Belini brodovi”, o tome kako se mladi nose sa smrću bliskih osoba, Zubović je rekla da se gubici događaju, ali da je željela napisati knjigu koja će biti ohrabrujuća i pokazati da ljubavi ima i u najtragičnijim situacijama. Konkretno, glavnu junakinju romana u najvećoj patnji dotiču valovi dobrote i ljubavi ljudi oko nje.
Iako suvremena književnost uglavnom piše o krizama, spomenuti roman je prepun ljubavi. Kako je naglasila Zubović, “slušam svoje srce i ne mogu pisati protiv njega, zato nema negativnih likova jer svakoga nastojim opravdati. I uvijek tražim pozitivne vijesti, ne mogu gledati negativu.” Dodala je da je Bela, kao i svi tinejdžeri, u jako osjetljivoj fazi. “Sve njih ‘pucaju’ hormoni, očekuju ih upisi u srednju školu i, uz sve to, iz mladosti ulaze u odraslost. To je svakako vrijeme preispitivanja i traženja puta, pa mladima treba iskazati puno više pažnje i nježnosti”, apelirala je gošća Novih valova dobrote.
Uvijek tražim pozitivne vijesti, ne mogu gledati negativu.
Roman koji je doveo do suradnje s osnovnom školom u Bugarskoj
U emisiji je spomenut i roman “Probuđena zvona”, objavljen 2012. kod malog izdavača, zbog čega nije bio snažno prisutan u javnosti. “Međutim, upoznala sam Dimanu Mitevu, prevoditeljicu na bugarski, što je pokrenulo širenje valova dobrote i pokrenulo prijateljsku suradnju jedne jaskanske osnovne škole i škole u Sofiji.”
A roman “Nemreš bit pametan” bavi se disleksijom, poremećajem koji je češći i kompliciraniji nego što se uobičajeno misli. Na pisanje romana potaknulo ju je i roditeljsko iskustvo. “Usto, književno djelo izaziva empatiju, s obzirom da postoji nedovoljna briga društva za tu djecu. Česta je frustracija, posebno ako izmakne pažnji roditelja ili stručnih službi. Svakako, djetetu treba osnažiti samopouzdanje, da ne bi skliznulo u delinkvenciju”, upozorila je Zubović.
Humorom se dadu nadvladati sve boli. Želim potaknuti nešto dobro i plemenito u barem jednom čitatelju.
Sjajan projekt “Poezija to go”
Mladi čitatelj se, uz književnost, upoznaje s vlastitom dušom. Kroz pričanje priča lakše se može upoznavati svijet. Zato je pokrenut i projekt “Poezija to go”, kao način popularizacije poezije za mlade. “Svako djetinjstvo treba imati svoje pjesme. Zato sam organizacijom književnih susreta odlučila skrenuti pozornost na poeziju. S obzirom da je poezija laboratorij jezika i nukleus nacionalnog identiteta, nije čudno da, primjerice, Slovenci imaju 5 ili 6 dodatnih lektirnih zbirki pjesama za svaki razred. Ne znam zašto mi to još nemamo.
Poezija je laboratorij jezika i nukleus nacionalnog identiteta.
“Projekt ‘Poezija to go’ iznjedrio je 18 tribina i druženja s pjesnicima, što je i danas dostupno na internetu. Taj projekt potaknuo je mnoge druge projekte, primjerice “Poeziju u gradu”. U njemu su na city light plakatima, nakon zagrebačkog potresa, objavljivani tekstovi Augusta Šenoe, kako bi bili ponuđeni kao hrana za dušu”, zaključila je književnica Sonja Zubović.