U HKR-ovoj emisiji "Novi valovi dobrote" u subotu, 23. travnja, gostovao je povjesničar, bohemist i predsjednik Hrvatsko-češkog društva Marijan Lipovac.
Prema riječima Marijana Lipovca, s prvim zagrebačkim biskupom Duhom počinje pisana povijest grada Zagreba u 11. stoljeću.
“Tek kad je biskupija osnovana znamo da postoji grad Zagreb i da je prvi biskup koji je bio Čeh i koji se zvao Duh. S biskupom Duhom znamo da kreću hrvatsko-češke veze, oko 1094. godine. On vjerojatno nije dugo bio biskup, ali puno mu se zasluga pripisuje. O njemu se ne zna ništa osim da je bio sposoban Čeh i muž časna života imena Duh.”
Da veze između Hrvata i Čeha postoje od davnina potvrđuje i legenda o Čehu, Lehu i Mehu.
“Riječ je o trojici braće koji su praoci Čeha, Poljaka i Rusa, a čiji je zavičaj bio Krapina koji su se odselili na sjeveru i osnovali tri slavenske države. Ta je legenda vrlo popularna u Hrvatskom zagorju, ali je zapravo ta legenda nastala u Češkoj, u drugom obliku. Tamo se Meh ne spominje već samo Čeh i brat Leh. Poljaci imaju sličnu legendu u kojoj Leh ima istaknutiju funkciju, kao praotac Poljaka.”
Kako je pojasnio Lipovac, kod Čeha u srednjem vijeku postoji svijest da su potekli s juga i to iz Hrvatske te se u kronici iz 1541. u jednoj kronici kao zavičaj Čeha navodi Krapina.
“Tu su legendu proširila dva češka franjevca u 18. stoljeću koji su napisali jednu knjižicu, a tu je legendu onda u 19. stoljeću proširio Ljudevit Gaj koji je bio rodom iz Krapine, a koji je tu priču slušao kao dijete.”
Marijan Lipovac naglasio je da iako Česi i Hrvati nisu nikad bili susjedi, ali intenzitet je bio kao da su susjedi. Nadodao je da postoje Hrvati koji kao manjinski narod žive u Češkoj, u Moravskoj te Česi kao manjinski narod žive u Hrvatskoj na području zapadne Slavonije, a i mnogi Hrvati su išli na studij u Pragu.
“S Česima smo uvijek imali intenzivne i srdačne veze. Fenomen je što su ti odnosi bili intenzivni unatoč našoj udaljenosti zemalja koja je nekad bila puno izraženija nego danas. Naime, zrakoplovom od Zagreba do Praga treba sat vremena ili primjerice modernim autocestama udaljenost je do 7 sati. Ali nekada i kad nisu postojala prometala, veze su bile intenzivne.”
Naš sugovornik je objasnio kako su Česi i Hrvati zapravo živjeli u istoj državnoj zajednici od 1526. do 1918. u Habsburškoj monarhiji, odnosno njihovi sabori su vladara izabrali Ferdinanda Habsburškog.
“Zajednička nam je i ta pripadnost srednjo-europskom krugu i pripadnost Habsburškoj monarhiji. To je okvir koji nas je formirao, a moderne nacije formirale su se krajem 18. stoljeća, početkom 19. stoljeća”, poručio je Marijan Lipovac.