Ovogodišnja 59. Revija hrvatskog filmskog stvaralaštva djece održat će se u Varaždinu. Revija se, naime, svake godine seli u drugi grad. “Sve je započelo 50-ih godina prošlog stoljeća kada je profesorica Ljerka Smrček pokrenula prvu videoskupinu u školi. Od tada dolazi do bujanja takvih skupina”, rekla je Kolarić te naglasila da se medijska i filmska pismenost u to vrijeme širila po cijeloj zemlji, no da je do stagnacije došlo nakon rata.

Veliki doprinos za razvoj medijske pismenosti dala je Vera Robić-Škarica, koja je dug niz godina bila tajnica Hrvatskog filmskog saveza, rekla je Kolarić te dodala da se Revija hrvatskog filmskog stvaralaštva djece održava zadnjih 60-ak godina. Cilj je, pojasnila je, promicati i predstavljati filmsko stvaralaštvo djece. Na Reviju se, istaknula je, svake godine prijavljuje sve veći broj filmova.

Uvijek me iznova iznenadi dječja kreativnost i mašta!

“Selekcijskoj komisiji je jako teško odabrati ponajbolje filmove, koji će poslije biti i prikazani. Radi se o nijansama. Od oko tristo filmova, sedamdeset uđe u finalnu selekciju. Voljeli bismo prikazati sve filmove, no to zbog ograničenosti vremenom nije moguće”, istaknula je Kolarić.

Pojasnila je da djeca snimaju razne žanrove filmova – od dokumentarnog i animiranog do eksperimentalnog filma. “Imamo i kategoriju slobodnog stila. Teme su raznovrsne – dječja mašta i kreativnost, školska svakodnevnica, ekološke teme, solidarnost  i druge. Uvijek me iznova iznenadi dječja kreativnost i mašta”, istaknula je.

Snježana Kirinić Grubić i Martina Kolarić

Kolarić je naglasila i važnost kontinuiranog obrazovanja nastavnika što je jedan od fokusa rada Hrvatskoga filmskog saveza. “Voditelji su uglavnom nastavnici hrvatskoga jezika, no ima i onih koji predaju fiziku ili neke druge predmete. Obrazovanje bi trebalo pratiti tehnološka dostignuća. Hrvatski filmski savez nudi obrazovanje za voditelje kroz Školu medijske kulture Dr. Ante Peterlić i svake je godine sve više polaznika”, rekla je Kolarić.

Postoje dva žirija koji ocjenjuju filmske radove, pojasnila je Kolarić. “Stručni žiri je sastavljen od renomiranih hrvatskih filmskih djelatnika – kritičara, redatelja, montažera. On imaju vrlo težak zadatak zato što donose kritički i tehnički sud uz obrazloženje. Također, postoji i dječji žiri koji je jednako važan. Dječji se žiri sastoji od učenika osnovne škole u kojoj Revija gostuje. Osim što gledaju filmove, on isu također i polaznici radionica i na osnovu toga daju svoje ocjene”, pojasnila je, rekavši da se dodjeljuje čak 30 nagrada.

Hrvatski filmski savez ima brojne programe!

Na filmskom natječaju za djecu i mlade prošle je godine nagrađen film filmske družine ‘Zag’ zagrebačke OŠ Marije Jurić Zagorke. U emisiju se uključio i nagrađeni učenik Jan Lipovšek. U školskoj godini 2019./2020. nagrađeni su za film “Ne volim – volim čitati”.

“Učenici prvih razreda su nam davali intervjue i govorili nam vole li čitati, za koje bajke znaju i ostalo. Film se bazira na čitanju, a radi se o  dokumentarno-igrano-animiranom filmu. Bilo nam je veliko iznenađenje to što je baš naš film bio nagrađen. Bili smo jako ponosni i radosni. Ja sam bio iza kamere jer me to najviše zanima. Draže mi je biti iza kamere i volio bih jednog dana biti novinar i intervjuirati druge”, istaknuo je Jan Lipovšek.

Jedan od projekata Hrvatskog filmskog saveza je i “Filmska nastava”. Njega su, rekla je Kolarić, pokrenule Ana Đordić i Jelena Modrić na poticaj Vere Robić-Škarice u kinu Tuškanac.

Senzorne projekcije namijenjene su svima!

“Nastava je koncipirana tako da tijekom pet dana djeca i mladi pogledaju filmove raznih žanrova nakon čega slijedi analiza. Djeca i mladi se poučava temeljnoj teoriji filma i uči ih se kritičkom pomišljanju. Zbog epidemioloških uvjeta zadnja tri ciklusa se odvijaju online. To je zapravo izvrsno jer omogućuje djeci i mladima diljem Hrvatske da se uključe. Po ciklusu smo imali više od 300 prijava. Oni i njihovi nastavnici žele sudjelovati na takvim programima”, istaknula je Kolarić.

Snježana Kirinić Grubić i Martina Kolarić

Još jedan zanimljiv projekt Hrvatskog filmskog saveza namijenjenih djeci je i Palunko. Riječ je o, kako je pojasnila Kolarić, scenarističkoj radionici Irene Krčelić. Također, još jedan važan projekt namijenjen djeci s teškoćama u razvoju su Senzorne projekcije.

“Filmovi se pomno biraju kako bi bili prilagođeni djeci s teškoćama u razvoju. Također, cijelo kino se nastoji prilagoditi djeci uključit ih. Svjetla u kinu su prigušena, mogu ponijeti sa sobom što god žele, mogu doći s roditeljima ili s bakama i djedovima. Zvuk je prilagođen, mogu se šetati po kinu, izlaziti iz kina kada žele – mogu jednostavno biti djeca”, rekla je Kolarić, istaknuvši da oni nastoje djelovati u smjeru inkluzije, a ne samo pričati o tome.

Senzorne projekcije namijenjene su svima, istaknula je te dodala da je smisao da djeca ne budu izolirana. “Roditelji mogu dovesti djecu bez straha da se neće prikladno ponašati. Riječ je o normalnim i opuštenim projekcijama kakve bi trebale biti sve projekcije za djecu”, rekla je, dodavši da su sve projekcije besplatne. Ove se godine program provodi tijekom cijele godine i sve se više kina diljem Hrvatske uključuje, rekla je te nadodala da se zainteresirani mogu javiti na adresu e-pošte senzorne@hfs.hr.

Zaključujući da se djeca i mladi te njihovi nastavnici rado odazivaju na brojne radionice Hrvatskog filmskog saveza, Kolarić je naglasila važnost medijske i filmske pismenosti te izrazila nadu da će biti još više sadržaja koji se bave tim temama. Na pitanje kako izgraditi filmski ukus, Kolarić je istaknula da vjeruje kako filmski ukus svatko nosi u sebi. “Ono na čemu treba raditi je dodatna edukacija te poticanje kreativnosti. Trebamo raditi na tome da što više kritički primamo i šaljemo poruke kroz film”, zaključila je Martina Kolarić iz Hrvatskog filmskog saveza.

Novi valovi dobrote