U HKR-ovoj emisiji "Novi valove dobrote" urednice i voditeljice Snježane Kirinić Grubić u utorak 15. veljače, gostovali su Filip Vrhovnik, voditelj projekta Digitalni učenički inkubator i Marta Merlić, učenica XVI. Gimnazije u zagrebu - sudionica projekta.
U emisiji “Novi valovi dobrote” razgovaralo se o inovativnosti, kreativnosti i poduzetništvu učenika i Drugom digitalnom učeničkom inkubatoru.
Filip Vrhovnik kazao je da se osoba ne rađa kreativna i školski sustav mora biti samo postavljen drugačije da kontrira urođenoj nekreativnosti. Nadovezujući se na to Marta Merlić je rekla da ona kreativnost i inovativnost ima u sebi te da je to došlo iz doma preko roditelja, brata i sestre, ali i preko profesora u školi.
Govoreći o digitalnom učeničkom inkubatoru Filip Vrhovnik je rekao: “Digitalni učenički inkubator je online projekt kojeg smo pokrenuli u vrijeme pandemije kada smo socijalno distancirani, kad nismo toliko povezani baš kako bi radili na inovativnosti inovacijskih potencijala mladih i da ih povežemo oko nekih smislenih i razvojnih tema. Znamo svi da su oni u digitalnom okruženju dobro povezani oko razno raznih tema koje se većinom tiču zabave i druženje. Mi smo htjeli vlasitito digitalno okruženje i platformu koju smo mi razvili iskoristiti za dobre stvari i da sve učenihe osnovnih i srednjih škola u Hrvatskoj povežemo oko toga i da povrh svega toga što rade i važnih stvari koje uče u školi da se mogu povrh toga kreativno izraziti i trenirati tu kreativnost. Primarno smo pokrenuli projekt da razvijamo nove generacije inovatora i kreativaca u budućnosti”.
Filip je kazao da su rezultati prve godiine bili su super te da je bilo preko dvije tisuće učenika i učitelja iz više od 160 škola iz više od osamdeset različitih mijesta iz cijele Hrvatske te preko 170 projekata. “Iz te perspektive zajedno smo napravili zajednicu ljudi koja želi raditi na sebi, želi razmišljati drugačije i spremni su trenirati tu krativnost”, rekao je.
A na koji način učenici se prijavljuju rekao je: “Najčeće se javljaju svojim učiteljima, odnosno, profesorima ili su učitelji ti koji ih okupljaju u školi i prijavljuju na cijeli projekt i naravno učenici se mogu prijaviti samostalno ili ih mogu prijaviti roditelji”.
Nakon što su se učenici predvođeni svojim učiteljima prijavili u Digitalni učenički inkubator slijedi edukacija prijavljenih. Govoreći o načinu provođenja edukacije rekao je: “S obzirom da se radi o nacionalnom projektu sve se odvija online i da povezujemo različita mjesta edukacijski dio se fokusira ove godine na četiri ključne teme. Jedna je mentalni razvoj, poduzetnički razvoj, ali i na koji način ga osigurati da funkcioniramo kao pojedinci. Drugi element je kreativnost i inovacije, znači, na koji način uopće krenuti u razradu neke ideje i projekta. Treći strukturni element je element digitalnih tehnologija, digitalizacije, kako da postignemo integraciju čovjeka i tehnologije i koji je tu prostor za razvoj rješenja u budućnosti. Četvrti element je odživi razvoj, odnosno, kako mi kao društvo možemo na nekakvim mikrojedinicama na razini škole ili zajednice možemo održivo razvijati stvare i projekete koji gledaju kakve će utiske ostaviti na buduće generacije.”
Marta je kazala da je ovo jedini način gdje možemo razvijati svoje projekte tako da je sve super došlo.
A što će biti u središtu prilikom ocjenjivanja i rangiranja projekata Filip je naveo da postoje tri ključne komponentne koje se gledaju. “Jedan element je element novosti, koliko je nešto novo, koliko je zapravo drugačije od svega što trenutno postoji i koliko je to zapravo rijetko da se samo ta osoba mogla toga sjetiti. Drugi element je element smislenosti, koliko je to rješenje i taj projekt rješava nekakav problem i koliko je koristan za nekog i da stvarno ima nekakvu svrhu te da se može nešto s tim napraviti. I treći elment je element je utjecaj tog projekta. Gleda se koliko utječe na život i mijenja stvari na bolje i koliki je obuhvat toga”, naglasio je.
A na koji način se potiče kreativnost i stvaraju dobre ideje, na koji način se stimulira poduzetnički duh Filip je rekao: “Potrebno je na tome aktivno radititi i to kontinuirano trenirati. To je stvar kao trenig mišića. Naš mozak moramo trenirati kao što treniramo tenis ili plivanje i bilo koji sport. Razvijat tu sposobnost koju imate i inovativnosti i kreativnost nije ništa drugo. Trebamo ga prestati shvaćati kao element genijalnosti i početi ga promatrati kao element koji kontinurano treniramo i razvijamo. Svi skupa moramo na tome raditi i doprinositi. Bitno da smo skupa u timu ili mso relacija profesor-učenici ili u kompanijama menadžer-direktor-zaposlenici. Zahtjeva jedan sustavan pristup, nije to baš samo tako, ali mislim da smom činjenicom da smo osvijestili da to moramo stvarno kontinurano raditi i kada imamo deset, petnaest, trideset ili šedeset godina, mislim da smo onda na dobrom putu”.
Filip Vrhovnik na koncu emisije kazao je poruku učenicima, roditeljima, profesorima. “Nemojte prestati mašatati i promišljati o stvarima koje će možda neki nekad okarakterizirati kao besmislene, beskorisne. Mislim da je važno ne izgubiti taj element znatiželje bez obzira koliko godina imamo. Moja poruka njima je da ne odustaju i da rade stvari koje za njih imaju smisla te da eksperimeniraju i istražuju stvari. Nitko u mladoj dobi nije pogodio iz prve. Ntiko ne može pogoditi svoj put. Poruka mladima je da ne prestanu istaživati, vjerujte u sebe, eksperimentirajte i nađite nešto oko čega ste strastveni. A poruka učiteljima i roditeljima je da im budu podrška na tom putu. I nekad će probati neće uspjeti, nekad će pogriješiti totalno, ali ako imaju pravi set vrijednosti, koji dobivaju od kuće i o dprofesora i učitelja, tada su definitivno na dobrom putu”, istaknuo je.
Marta je poručila roditeljima i profesorima: “Pazite nas se. Pazite se mladih ljudi. Mladi ljudi su budućnost i mi ćemo biti voditelji generacija u budućnosti”.
“Istinska dobrota kada radimo stvari jedni prema drugima imajući u vidu kako će se druga strana osjećati i kakav je naš utjecaj na drugu stranu. Za mene je istinska dobrota kada smo stvarno interno intrizično motivirani da drugoj osobi ili drugim ljudima napravimo stvar koja će njihov život promijeniti i učinit iboljim te učiniti ovaj svijet ljepšim mjestom”, istaknuo je Filip Vrhovnik.
“Dobrotu shvaćam i cijenim jer ju znam prepoznati i mogu je osjetiti kada je netko dobar prema meni i nadam se da drugi ljudi mogu ojsetiti kad sam ja dobra prema njima”, zaključila je Marta.