Gost emisije "Novi valovi dobrote" Hrvatskoga katoličkog radija i urednika Borne Marinića bio je ovog petka 25. ožujka omiljeni velikogorički slastičar Memetali Zenuni, poznatiji pod nadimkom Memy.
On nije običan slastičar. On je izumitelj slastica koje su inspirirane književnim djelima i izumitelj hrvatske baklave. Taj “dobri duh Velike Gorice” makedonski je Albanac koji niz godina gradi mostove između Albanaca i Hrvata i to vrlo uspješnim društvenim angažmanom.
Sreća je, kaže i, zahvalan je dragom Bogu i svojim roditeljima što se nalazi u okruženju Velike Gorice. Njegov otac je prvi put zakoračio na velikogoričko tlo 1946. godine i zajedno sa svojim bratom prvi put otvorio slastičarnicu. Iako je on svoje djetinjstvo proveo u Makedoniji, tamo pohađao gimnaziju i imao želju postati liječnik, život ga je odveo drugim putem. Završio je u Zagrebu Ugostiteljsku školu u Frankopanskoj. To je bila prestižna škola i život ga je nosio naprijed na valovima slastica.
Sve je naučio od svog oca
Govoreći o tradiciji koje je naslijedio o svog oca, prisjetio se i njihovih početaka. “Počeli su s lizalicama koje smo prodavali preko putničkih agencija po cijeloj državi. Pravi posao za njega bio je otvaranje slastičarnice Memy 1. svibnja 1980. godine.
Svoj posao volim i zato me to tjera da uvijek idem korak naprijed.
Jedna od takvih ideja došla mu je u jednoj noći. Bila je to ideja za hrvatsku baklavu. Radio je na njoj 7 godina, a izmišljena je u čokoladi.
“Hrvatska baklava je sam Božji proizvod jer ideja mi je došla preko noći, u snu”, otkrio je Zenuni, koji je za tu slasticu nagradu dobio još 2008., a dvije godine kasnije nagrađen je i za svoju tortu “Milka Trnina”. Prvo mjesto osvojio je i na Festivalu slastica Križa i Zagrebačke županije.
Postoji i bombonjera nadahnuta pjesmom o “turopoljskoj divljoj roži” koju je uglazbio i pjeva ju Siniša Belošević. A kad se govori o slasticama nastalima prema književnim djelima, Zenuni izdvaja slasticu kolač i kup Divlji konj, prema djelu velikog pisca i pjesnika iz Velike Gorice Božidara Prosenjaka.
Ovdje treba istaknuti i njegov društveni angažman jer Zenuni gaji albansku tradiciju i kulturu, ali isto tako želi i hrvatsku kulturu približiti Albancima. Tako je došlo do inicijative da se “Divlji konj” prevede na albanski jezik te da se predstavi i u Albaniji, na sajmu knjiga u Tirani.
To je naša dužnost, kaže. Hrvatska nam je u prvom planu jer tu živimo.
Zenuni dodaje da kao predsjednik Vijeća albanske nacionalne manjine Zagrebačke županije ima punu podršku Grada Velika Gorica. Oni nam puno pomažu i imamo školu – dopunsku nastavu albanskog jezika u Velikoj Gorici. Znači to puno jer je dobra albansko-hrvatska suradnja i na prijevodima knjiga i s albanskog na hrvatski, a objavljen je i Rječnik albansko-hrvatski.
Uvijek imam i hrvatstvo i albanstvo u duši. Ima smisla ovo življenje jednih pored drugih. To je bogatstvo i vrijednost. I zahvaljujem se dragom Bogu i ljudima na tome.
Iako je u sada u mirovini, ne miruje. U zdravom duhu, zdravo tijelo, kaže jer smatra da je duh onaj koji pokreće. Pomaže, lijevo-desno i dan prođe, ali svejedno onda na kraju dana “uskače” na svoj bicikl i uživa u brojnim velikogoričkim biciklističkim stazama. Naravno, voli se susresti i sa svojim mladim potomcima, čuti koje su njihove potrebe i njihovo mišljenje, kako se druže, kako se vesele. A slastičarski posao sada polako preuzimaju sinovi i oni nastavljaju tradiciju svojim inovacijama.
Emisiju možete poslušati i pogledati ovdje: